Kad je nastala neovisna Hrvatska?

Budući da u javnosti, sudstvu, udžbenicima i znanstvenoj literaturi postoje dvojbe o datumu nastanka neovisne Hrvatske, time i o datumu koji bi se slavio kao Dan neovisnosti, u organizaciji Znanstvenoga vijeća za mir i ljudska prava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 20. veljače u palači HAZU-a održan je znanstveni skup Dan kada je nastala država Hrvatska 1991. O temi su izlagali vrsni pravnici i protagonisti događaja: akademik Davorin Rudolf, ministar vanjskih poslova RH početkom devedesetih, Vladimir Šeks, zastupnik u sedam saziva Hrvatskoga sabora i njegov bivši predsjednik, te predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.

Na skupu su izlagali akademik Davorin Rudolf, Vladimir Šeks i Jasna Omejec

Jedan je od povoda skupa bila činjenica da danas praktički imamo dva dana državnosti – 25. lipnja (Dan državnosti) i 8. listopada (Dan neovisnosti) – koji nisu zaživjeli u narodu, za razliku od 30. svibnja, koji se kao Dan državnosti slavio do 2001. uz velika narodna slavlja. Toga je dana 1990. održano prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora nakon prvih višestranačkih izbora u RH i taj se datum od 2001. obilježava kao Dan Hrvatskog sabora.

Davorin Rudolf je istaknuo da je Hrvatska postala neovisna i suverena država 25. lipnja 1991. Tada je Hrvatski sabor donio temeljni konstitutivni političko-pravni akt o stvaranju neovisne države, Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, čime je Hrvatska „stekla svojstva države i međunarodnopravni subjektivitet u međunarodnoj zajednici, jer su bili ispunjeni osnovni uvjeti za nastanak države – postojanje teritorija, stanovništva i vlasti.“ Rudolf je podsjetio da su dvojbe nastale zbog toga što je nakon kratkotrajnog rata u Sloveniji 7. srpnja 1991. na Brijunima uz posredovanje Europske zajednice postignut dogovor Hrvatske, Slovenije, jugoslavenske vlade i JNA kojim su odluke dviju država o proglašenju samostalnosti stavljene u tromjesečno mirovanje kako bi se u tom razdoblju postiglo rješenje jugoslavenske državne krize. „Tim moratorijem odluke od 25. lipnja nisu stavljene izvan snage“, dodao je Rudolf, objasnivši da je nakon isteka moratorija, Sabor 8. listopada 1991. donio Odluku o raskidu svih državnopravnih sveza s republikama i pokrajinama SFRJ, koja nije konstitutivan akt o nastanku države Hrvatske, nego je time okončano razdruživanje u dijelu koji se odnosi na državnopravne sveze. Pojasnio je i da takva odluka nije donesena 25. lipnja iz pragmatičnih razloga kako bi se izbjegao sukob s JNA i otupilo nerazumijevanje međunarodne zajednice. „Razdruživanje je proces koji traje, a nastanak hrvatske države trenutačan je čin vezan uz određeni datum“, kazao je osvrnuvši se i na mišljenje Badinterove komisije da je Hrvatska u smislu međunarodnoga prava stekla kvalitetu suverene države 8. listopada 1991. Tu odluku ocijenio je pogrešnom i nedosljednom ranijim odlukama iste komisije.

Sličan stav zauzeo je Vladimir Šeks, koji 8. listopada 1991. interpretira kao datum stjecanja pune neovisnosti, ali ne i datum nastanka neovisne hrvatske države. Predložio je da Hrvatski sabor, koji jedini odlučuje u tom pitanju, utvrdi jedinstveni nacionalni blagdan koji bi se slavio kao Dan hrvatske državnosti i neovisnosti.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec rekla je da se neriješena pitanja i prijepori o određivanju dana koji će se smatrati blagdanom kojim obilježavamo „rođendan“ naše države ne smiju preliti u sudski prostor, niti utjecati na interpretaciju Ustava, zakona i drugih pravnih izvora koje sudovi primjenjuju u konkretnim postupcima. Ustvrdila je da Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH od 25. lipnja, kao akt suverenosti, nije nikad službeno stupila na snagu, ali da je počela proizvoditi pravne učinke 8. listopada, kad je Sabor donio i akt o sukcesiji. „Stoga je 8. listopada 1991. datum mjerodavan za međunarodno pravo koje bi se trebalo primjenjivati u kaznenim postupcima. Hrvatska je tada stekla svojstva suverene države u smislu međunarodnoga prava, što je potvrdila i Badinterova komisija. To je neosporna povijesnopravna činjenica, međunarodno potvrđena i prihvaćena, i mora biti dosljedno poštovana u sudskoj praksi.“

U plodnoj raspravi u koju su se među ostalima uključili potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva iz 1991. Zdravko Tomac, glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić i ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor problematizirala su se pitanja koja su dotaknuli i plenarni govornici: Ako se prihvati teza da je država Hrvatska nastala 8. listopada, u kojem je statusu ona bila od 25. lipnja? Jesu li tada bile legalne odluke njezinih vlasti, djelovanja njezinih oružanih snaga i policije? Je li oružano djelovanje JNA i pobunjenih Srba bilo legalno? Jesu li hrvatske granice one koje smo zatekli 25. lipnja ili 8. listopada? Otkad treba računati ratnu štetu?

Zaključak je da se do odgovora na sva ova pitanja ne može doći isključivo metodama pravne znanosti jer se dokumenti i njihovi pravni učinci, što je uostalom potvrdio i ovaj skup, mogu interpretirati na više načina. U obzir se mora uzeti i političko-povijesni kontekst, kao i sve relevantne činjenice, uključujući onu da je JNA na Hrvatsku izvršila oružanu agresiju.

Skup je u ime domaćina pozdravio predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić, a u ime predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović njezin savjetnik za društvene djelatnosti Andro Krstulović Opara, koji je pitanje datuma nastanka neovisne Hrvatske ocijenio važnim za nacionalni identitet.