Odraz duha naroda

Povijest hrvatske ideje i misli povijest je Matice hrvatske. Riječi su to predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Zvonka Kusića izrečene na svečanosti obilježavanja 173. godišnjice osnutka naše najstarije kulturne ustanove 9. siječnja, koje možda na najbolji način sažimaju smisao i svrhu Matičina djelovanja kroz povijest.

Proslava u Matičinoj palači okupila je brojne članove i simpatizere Matice hrvatske te uvažene goste. U središtu programa bilo je predstavljanje rada Ogranka MH u Mostaru, o čemu je govorio književnik i glavni urednik časopisa Motrišta Miro Petrović, te promocija novih Matičinih izdanja, Heraklita Igora Mikecina i Pjesmarice Ane Katarine Zrinske, koju je priredio akademik Josip Bratulić.

Stjepan Damjanović, predsjednik MH

Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a

Miro Petrović predstavio je mostarski ogranak

Matičin predsjednik akademik Stjepan Damjanović brigu o izdavačkoj djelatnosti ocijenio je jednom od najvažnijih zadaća i 173 godine od Matičina osnutka. Najavio je akcije za prikupljanje sredstava za obnovu Matičine palače, a svima okupljenima na svečanosti je uručena publikacija s njegovim tekstom Matica hrvatska jučer, danas, sutra, sažetim prikazom Matičine prošlosti i suvremenosti.

Matičina dvorana bila je ispunjena usprkos lošem vremenu  / Snimio Mirko Cvjetko

„Matica hrvatska kroz našu povijest često je bila supstitut državnosti. Danas kada se susrećemo s relativizacijom svih vrijednosti Matica je itekako potrebna“, kazao je akademik Kusić, priznavši da postoje stvari na kojima Matici zavidi, poput entuzijazma njezinih članova, u čemu vidi „odraz duha naroda“. Božidar Petrač kazao je da je Društvo hrvatskih književnika poniklo iz Matice hrvatske i da su objema prepletenim institucijama uvijek najpreči bili interesi naroda.

Miro Petrović pozdravio je okupljene u ime predsjednice mostarskog OMH Ljerke Ostojić i počasnoga predsjednik Josipa Muselimovića i predstavio rad jednoga od najaktivnijih Matičinih ogranaka, koji broji 300 članova. Kazao je da je OMH u Mostaru izrastao u iznimno cijenjen i prepoznatljiv čimbenik kulturne stvarnosti u gradu na Neretvi, apostrofiravši najvažniji projekt Ogranka – međunarodnu manifestaciju Mostarsko proljeće. „Dani Matice hrvatske počeli su kao jednotjedna manifestacija, a prerasli u kulturni događaj u trajanju od 45 dana do tri mjeseca. U 16 godina festivala više od 400 programa posjetilo je oko 120.000 posjetitelja, a gostovalo je više od 10.000 umjetnika iz cijeloga svijeta.“

Petrović je govorio i o izdavačkoj djelatnosti Ogranka, u kojoj se ističu časopisi Motrišta i Suvremena pitanja, odnedavno i časopisi za djecu Cvitak i Školarac, spomen-obilježjima hrvatskim velikanima koje su članovi podigli te o plodnoj suradnji s drugim ograncima MH diljem BiH i Hrvatske. Najavio je i program ovogodišnjega Mostarskog proljeća, koje će biti otvoreno velebnom izložbom Blago Franjevačke galerije u Širokom Brijegu s platnima Delacroixa, Dalíja, Karasa, Bukovca, Knifera, Jurkića.

U nastavku programa Davor Dukić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta predstavio je prvi put objavljenu Pjesmaricu Ane Katarine Zrinske, dok je Matičin potpredsjednik Damir Barbarić uz osvrt na knjigu Heraklit Igora Mikecina govorio o poveznicama filozofije i Matice hrvatske. Ulomke iz knjiga čitali su dramski umjetnici Ana Šovagović Despot i Dragan Despot, a program je vodila Ana Kranjčić.