O intelektualcima i plemićima

Knjiga Neznani svijet Emila Lasz­ow­skog Marija Stipančevića o hrvatskom povjesničaru i arhivistu, dugogodišnjem ravnatelju Zemaljskog arhiva u Zagrebu na čiji su poticaj osnovani Muzej grada Zagreba i Gradska knjižnica, predstavljena je 10. veljače u Hrvatskom državnom arhivu u okviru godišnjega predstavljanja nakladničke djelatnosti Arhiva. U toj prigodi svečano je otvorena i izložba Plemići i velikaši Srijemske županije nastala suradnjom HDA i Državnog arhiva u Vukovaru.

„Stipančićeva doktorska disertacija stanovita je zamjena za nezapisanu povijest Arhiva“, rekla je urednica knjige o Laszowskom Melina Lučić istaknuvši da je autor Laszowskog, osim kao intelektualca, povjesničara i arhivista, predstavio kao „čovjeka od krvi i mesa“. Recenzent Damir Agičić naglasio je da knjiga donosi mnoštvo spoznaja o brojnim istaknutim pojedincima s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

O tome da su često upravo zanemareni osobni arhivski fondovi, ostavštine istaknutih i manje poznatih pojedinaca, prinos poznavanju društva u određenom vremenu, govori knjiga Osobni arhivski fondovi Melite Lučić, koja donosi iscrpan uvid u teoriju i praksu prikupljanja, obrade i interpretacije rukopisnih ostavština. Autorica sažima niz osobnih arhivskih fondova, od književnika i povjesničara do glumaca i pedagoga, veliku lepezu osoba koje pridonose ukupnom pamćenju povijesti, rekao je Josip Kolanović, dok je Aleksandra Horvat istaknula da autorica otvara nove teme, poput privatnosti i pitanja etičkog pristupa gradivu.

Ravnateljica HDA-a Vlatka Lemić istaknula je kako su ta izdanja nastavak bogate izdavačke produkcije Arhiva, a svako od njih pratila je zanimljiva priča, znanstveni skupovi ili izložbe. U Arhivu je predstavljen i novi broj Arhivskog vjesnika, koji izlazi od 1899. kao časopisa Fontes – izvori za hrvatsku povijest te knjiga Zapisnici sjednica 1745–1759, prvo izdanje iz serije Zapisnika (protokola) skupština Srijemske županije u kojem su obuhvaćeni podaci o o društvenim, gospodarskim i vjerskim prilikama u kasnofeudalnoj Slavoniji.

S temom potonje knjige povezana je izložba otvorena na kraju svečanosti koja donosi reprodukcije grbovnica, darovnica, plemićkih svjedodžbi i drugih isprava o stjecanju i dokazivanju plemstva na području nekadašnje Srijemske županije, od 16. do polovice 19. stoljeća. Na taj je način zorno oslikano kako je plemstvo, kao politički predstavnik hrvatskoga naroda, aktivno sudjelovalo u kreiranju društveno-političkog života u kasnofeudalnom ustroju europskoga društva. Posjetitelji među ostalim mogu saznati tko su bili velikaši i plemićke obitelji i upoznati se sa zahtjevima za dokazivanjem plemstva koji su kulminirali 1770. za vrijeme carice Marije Terezije.