Kazališni globus

Je li publika danas neobrazovana?

London – Najveći engleski suvremeni i živi dramatičar   Tom Stoppard   (77) nakon devet godina stanke napisao je novu cjelovečernju dramu Težak problem, praizvedenu na sceni Dorfman Nacionalnoga kazališta u Londonu. Produkciju je režirao umjetnički ravnatelj Nationala Nicholas Hytner, kao posljednju režiju u dvanaest godina uspješna vođenja kazališta. Produkcija nije prošla osobito dobro, iako se u svim kritikama osjetilo duboko poštovanje za raniji Stoppardov rad. No slabe reakcije na novu Stoppardovu dramu pokrenule su novu temu u britanskim medijima: je li publika danas manje obrazovana nego prije trideset godina? Začudo, osrednje ocijenjena produkcija donijela je depresivni zaključak da razina obrazovanja kazališne publike,   kao i cijelog društva, opada. Inače, novi Stoppardov komad događa se u Institutu za istraživanje mozga u kojem se za radno mjesto prijavljuje mlada žena, lijepa, pametna i obrazovana. Težak problem iz naslova jest to što ona, u svijetu egzaktnih, prirodnih znanosti – vjeruje u Boga, oko čega Stoppard gradi tenziju nove drame.

Manifest masovnog ubojice

Atena – Prije nego što će krenuti u teroristički pohod po Oslu koji je završio smrću 77 nevinih ljudi mladi Norvežanin Anders Behring Breivik na internetu je objavio proglas Manifesto 2083 – Europska deklaracija neovisnosti. U njemu on iznosi svoju viziju „sukoba civilizacija“, a godinu 2083. navodi kao datum pobjede njegove („zapadne“) ideologije nad islamom. Tekst i predstava Manifesto 2083 nastali su iz dramaturške vizije danskog pisca Christiana Lollikea,   a nadahnuti su izravno jačanjem radikalne desnice u Europi. Nova produkcija po tom tekstu sad je nastala na drugom kraju Europe, u Grčkoj, koja ovih dana s novom vladom ljevice prolazi zanimljiv politički eksperiment. Predstavu je u produkciji neovisnoga kazališta Entrophia režirala Marilli Mastrantoni. Spoj polemične teme, dokumentarnog i fizičkog kazališta rezultirao je zanimljivim umjetničkim prinosom suvremenoj grčkoj društvenoj situaciji.

Terorizam u obliku antičke tragedije

New York – U svijetu u kojem je svakodnevni život često uzbudljiviji i brutalniji od bilo kakve kazališne provokacije nije čudo da Breivikov suludi akt postaje polje za kazališno istraživanje. Njegovim se napadom na zdrav razum i temeljne vrijednosti društva pozabavio i škotski dramatičar David Greig u drami Događaji (The Events) praizvedenoj uz veliku pompu na edinburškom festivalu Fringe 2013. U režiji Ramina Graya i produkciji njegove Actors' Touring Company produkcija je bila toliko uspješna da već godinu i pol putuje svijetom. Sad su, stigavši do Amerike, dramu s mnogo uspjeha prikazali u kazalištu New York Theatre Workshop. Iako ima samo dva glumca, predstava se koristi zborom, koji svemu daje notu antičke tragedije, a za američku turneju nastupaju lokalni crkveni zborovi. Iako nema izravnih aluzija na ubojiti pohod,   Događaji su izravno nadahnuti njime. Drama koja se zbiva u prostoru u kojem naoružani manijak drži skupinu talaca ostavila je iznimno dubok dojam i na američku publiku.

Višnjik kao cunami

Moskva – Višnjik u režiji Vladimira Mirzojeva doima se kao zvuk sirena koje upozoravaju ljude na obali o približavanju cunamija. Upozorenje dolazi prekasno i veliki će val svakoga časa uništiti sve na obali. Tako je kritičar vidio mračnu viziju poznatog Čehovljeva komada u moskovskom kazalištu Puškina. Na samu kraju nije stari Firs jedini koji ostaje zaključan u kući, u njoj su zaboravljeni baš svi, cijela skupina Čehovljevih gubitnika koji napučuju Višnjik. Ipak, iako mračna i puna melankolije, predstava prikazuje ljude koji su kadri ostati uspravni u svom dostojanstvu čak i u najvećoj tragediji pa konačni dojam ipak nije potpuno pesimističan.