Vijenac 547

Druga stranica

Suradnja Moderne galerije i talijanske Cassa di Risparmio di Padova e Rovigo

Hrvati među velikanima

Martina Prokl Predragović

Uspješna međunarodna muzejska suradnja koju je Moderna galerija započela u proljeće 2014. izložbom autoportreta Miroslava Kraljevića u venecijanskoj Ca’Pesaro nastavlja se izložbom Il demone della modernità (Demon modernizma. Slikari vizionari u zoru prošlog stoljeća), svečano otvorenom 13. veljače u Salone del Grano – Camera di Commercio di Rovigo. Riječ je o izložbi koju u Rovigu priređuje Fondazione Cassa di Risparmio di Padova e Rovigo u suradnji s Comune di Rovigo i Accademia dei Concordi, a u kojoj sudjeluje i Moderna galerija. Organizatori izložbu najavljuju kao događaj koji zrcali raskošnu osjećajnost simbolističkoga razdoblja u likovnim umjetnostima srednje Europe i koja pokazuje neobičan i možda jedinstven duh fin de siéclea koji se manifestira uprizorenjima osjećaja uznemirenosti, svjesnog i nesvjesnog te divljih i nejasnih prizora. Na izložbi će biti predstavljeno stotinjak radova, slika, skulptura, crteža i grafika europskih umjetnika na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Među njima ističu se i djela Jamesa Ensora, Franza Von Stucka, Odilona Redona, Arnolda Böcklina, Maxa Klingera, Gustava Moreaua, Alberta Martinija, kao i drugih europskih velikana kista i dlijeta.

 


Gabrijel Jurkić, Put u vječnost, 1918. / Snimio Goran Vranić

 

Moderna galerija je za tu prigodu iz svoga fundusa posudila petnaest djela hrvatskih velikana, slikara simbolista Bele Čikoša Sesije, Mirka Račkog, Gabrijela Jurkića, Ignjata Joba te skulpturu Anđeo s frulom kipara Ivana Meštrovića, istaknutoga likovnog stvaraoca prve polovice 20. stoljeća. Bela Čikoš Sesija začetnik je simbolizma u hrvatskom slikarstvu na prijelomu 19. u 20. stoljeće i slikar izrazite nadarenosti, ali i iznimnog općeg i umjetničkog obrazovanja te bogata likovnog iskustva koji se ističe u našoj sredini kako virtuoznom oblikovnom vještinom tako i opsesivnim nastojanjem da likovnim sredstvima izrazi ideju, upravo ono što je s druge strane očiglednoga. Tzv. spontani ekspresionizam Ignjata Joba sazrijeva tridesetih, dok su njegov specifični stil i apartna paleta jedan od najvećih prinosa razvoju hrvatskog ekpresionizma. Izdvojen iz svih umjetničkih grupa i ideologija, opus Gabriela Jurkića ključan je za razvoj hrvatskoga slikarskog modernizma u prvim desetljećima 20. stoljeća, za razdoblje kasne secesije i simbolizma. Na izložbi će biti predstavljena njegova nova slika u stalnom postavu Moderne galerije, iznimno vrijedna kompozicija Put u vječnost iz 1918. Jedan od zastupljenijih autora biti će i Mirko Rački, čijih gotovo osam desetljeća stvaralaštva karakteriziraju simbolistički koncept dominantne, apsolutne ideje koja izvire iz fantazije i izdiže se iznad osjetilne stvarnosti. Na izložbi će biti i slika Vlahe Bukovca Fantazija (glave obitelji) iz Umjetničke galerije u Dubrovniku.

Izložba ostaje u Rovigu do 14. lipnja, nakon čega iz stiže u zagrebačku Modernu galeriju, gdje će se moći razgledati do kolovoza 2015.

Vijenac 547

547 - 19. veljače 2015. | Arhiva

Klikni za povratak