Domoljub i humanist

Svečanom akademijom Lik i djelo Josipa Jurja Strossmayera na biskupov je rođendan 4. veljače u osječkom HNK-u započeo nacionalni program obilježavanja 200. obljetnice rođenja i 110. smrti hrvatskoga velikana. O njegovim zaslugama u ime organizatora govorili su gradonačelnik Ivica Vrkić, dogradonačelnik Vladimir Ham i rektor Osječkog sveučilišta koje nosi biskupovo ime Željko Turkalj, te gosti: predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović, predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, mons. Đuro Hranić, nadbiskup i metropolit đakovačko-osječki, župan Vladimir Šišljagić te izaslanik Hrvatskoga sabora Damir Rimac.

„Osnivanjem Akademije i Zagrebačkoga sveučilišta Strossmayer je vizionarski pomaknuo Hrvatsku prema Europi“, naglasio je akademik Kusić, dok je gradonačelnik Vrkić biskupa opisao kao najvažnijeg Osječanina svih vremena, čovjeka ispred svoga vremena. „Zato danas njegovo ime nose brojne ulice, trgovi, znanstvene i umjetničke institucije ne samo u Osijeku i diljem Hrvatske nego i u Pragu, Bugarskoj, Makedoniji, posebice u BiH“, rekao je Šišljagić, ocijenivši da Strossmayer nije vladao drugima, nego služio svome narodu. Ukazao je i na važnost Strossmayerova kratkoga političkog života kao virovitičkog župana sa sjedištem u Osijeku, kada se ustrajno zalagao za decentralizaciju te za približavanje javne uprave građanima.

O biskupovoj brizi za svećenstvo i književnike među ostalim su govorili mons. Hranić i Božidar Petrač, dok se akademik Damjanović dotaknuo Matičina izdanja o Strossmayeru iz 1900. Spomen-cvieće iz hrvatskih i slovenskih dubrava / u vienac savila Matica hrvatska Narodnomu dobrotvoru biskupu Josipu Jurju Strossmayeru u spomen pedesetgodišnjice njegova biskupovanja, koje na 700 stranica donosi reprodukcije niza umjetničkih djela te književne i znanstvene prinose hrvatskih i slovenskih intelektualaca onoga vremena. Damjanović je dodao da opsežnost i složenost biskupova djelovanja zahtijevaju pluralistički pristup.

Rektor Turkalj izvijestio da je u tijeku osnivanje bibliografsko-dokumentacijskog centra za prikupljanje građe o Strossmayeru i crkvenoj povijesti, dok se Rimac osvrnuo na Strossmayerov govor u Saboru 1861. Istaknuo je da je riječ o domoljubu kakvim bi se svaka država ponosila, a čija su djela prožeta humanošću, širinom duha i vizionarstvom.

U glazbenom dijelu nastupili su HDP Lipa, osječki zbor koji je utemeljio Strossmayer, i violinist Ioan Pauna s izvedbom djela Franje Krežme Na Savi, posvećena upravo biskupu koji je poticao njegovo glazbeno, ali i svekoliko umjetničko stvaralaštvo.