Petar Pan hrvatske književnosti

Knjiga sedam dramskih adaptacija Druga zvijezda zdesna hrvatskog publicista i dramatičara Nine Škrabea, izdana u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, predstavljena je 30. siječnja u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića pred brojnim imenima hrvatskoga književnog i umjetničkog života. O knjizi koja donosi tekstove Doktor Dolittle, Petar Pan, Robin Hood, Knjiga o džungli, Kako je Tvrtko otkrio Božić, Pustolovine Huckleberryja Finna i Mary Poppins uz autora su govorili ugledni kulturni djelatnici, predavači, kazališni redatelji i teatrolozi Mira Muhoberac, Sandra Brkljačić, Zlatko Sviben i akademik Boris Senker. Promociju je moderirala jaskanska voditeljica Ljiljana Meštrić, a dijelove igrokaza predstavili su članovi Dramskog studija Jaska pod mentorstvom predsjednice Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom Klementine Škrabe.

Ljiljana Meštrić, Zlatko Sviben, Nino Škrabe i Boris Senker / Snimio Neven Falica

„Ponosna sam što vas u srcu Zagreba mogu pozdraviti kao predsjednica jednog od deset najaktivnijih i najbrojnijih ogranaka Matice hrvatskoj u Hrvatskoj“, rekla je Klementina Škrabe dodavši da je u pripremi i novi tekst Nine Škrabea Striček Vilček ili Kako je Shakespeare postao Špeksir.

Mira Muhoberac govorila je o višeznačju naslova knjige Druga zvijezda zdesna nazvavši mlade glumce koji izvode Škrebeove komade malim histrionima. Dodala je da se u autorovim tekstovima nudi „beskrajna radost ponovnog otvaranja tkanina bogate teksture iz škrinje koja čuva blago hrvatskoga jezika i kulture“, zaključivši da njegove tekstove treba čitati i izvoditi.

Dugogodišnja autorova suradnica i kostimografkinja mnogih njegovih predstava Sandra Brkljačić povezala je tekstove u Drugoj zvijezdi zdesna s kazališnom praksom te naglasila da su svi nastali u želji da se veliki i mali, daroviti i manje daroviti glumci ujedine u radosti kazališne igre, dok je Zlatko Sviben objasnio kako ga uz Ninu Škrabea kao dramatičara i publicista vežu dugogodišnje simpatije. Naglasio je da uz Škrabeove neodoljivo nostalgične tekstove ostajemo djeca i ostvarujemo mogućnost da i sami budemo poput Petra Pana koji ne želi odrasti i ne zaboravlja umijeće letenja. Prema njegovim riječima Nino Škrabe upravo je Petar Pan hrvatske dramske književnosti. 

„Najveće je bogatstvo ovih tekstova što nam dopuštaju maštati, sanjariti, doživljavati pustolovine u prašumi, na Mississippiju, letjeti uz Petra Pana... ali nam pritom otkrivaju i jednu bitnu stvar – sve to možemo doživjeti i u realnosti“, kazao je akademik Senker dodavši da autor sve te svjetove približava čitatelju. „Njegova jaskanska šuma postaje Sherwood, njegov jaskanski potok Mississippi, a njegova jaskanska ulica London. Moć je pravoga kazališnog teksta da sve glumce, ali i gledatelje, prenese u neke nove i daleke svjetove, a na kraju im ipak nudi sigurnost i ljepotu onoga bliskog – kuće i doma.“ 

Autor je na koncu svojim govorom zaslužio buran i dugotrajan pljesak. Naglasio je važnost svoga jaskanskog zavičaja u povijesti hrvatske kulture i umjetnosti, ali naglasio i važnost Zagreba i mnogih Zagrepčana na svojem umjetničkom i životnom putu. „Shvatio sam napokon da nitko nije prorok u svom mjestu pa ja, koji sam uvijek govorio da moja Jaska, vječna inspiracija svih mojih djela, ima najveće predgrađe na svijetu, Zagreb, u posljednje vrijeme nailazim na više ljubavi, razumijevanja i priznanja u tom ‘predgrađu’. O tome svjedoče i lica koja večeras vidim u publici, lica mojih brojnih dragih zagrebačkih kolega, suradnika i prijatelja. Vi ovaj život činite ljepšim i dokazujete da sve ima smisla! Ovo je prilika da napokon iskažem zahvalnost svojem Zagrebu, gradu mojega školovanja, mojih najvećih uspjeha i najsretnijih trenutaka.“