Bruxelles

U Bruxellesu je 1. veljače ispred katedrale St. Michel et Gudule, drugu godinu zaredom, održana Festa sv. Vlaha. Organizator proslave bio je Ogranak Matice hrvatske u Bruxellesu u suradnji s Predstavničkim uredom Dubrovačko-neretvanske županije, Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice i Veleposlanstvom RH u Kraljevini Belgiji.

Festa sv. Vlaha u Bruxellesu

Stotinjak Dubrovčana i njihovih gostiju bilo je na svečanosti. Uz izvođenje Lijepe naše, Himne slobodi i Himne sv. Vlaha pročitan je proglas Feste na hrvatskom, francuskom i engleskom jeziku. Proglas je uz festanjule pročitao doajen Katedrale o. Claude Castiaud te pustio bijele golubice kao simbol slobode i mira. Nakon otvaranja obavljen je tradicionalni vjerski obred grličanja, a prethodno je predsjednik Ogranka MH u Bruxellesu Ivica Sršen pročitao pismo dubrovačkog biskupa Mate Uzinića upućeno Dubrovčanima izvan biskupije sv. Vlaha. Po završetku otvaranja organizatori su priredili tradicionalnu Večeru od Kandelore u restoranu Vinograd koji vodi obitelj Soldan. U Veleposlanstvu RH pri Kraljevini Belgiji održano je predavanje i predstavljanje knjige Propast Dubrovačke Republike, Vesne Čučić, predsjednice dubrovačkog OMH.

„Već drugu godinu otvaramo Festu sv. Vlaha u Bruxellesu, u kojem danas imamo 52 osobe koje su podrijetlom iz Dubrovnika ili Dubrovačko-neretvanske županije. Ono što nas posebno veseli jest da ove godine imamo dosta djece i mladih i nadamo se da ćemo od ove Feste moći napraviti tradiciju, jer je naša svečanost ujedno svečanost cijele Hrvatske“, rekao je Ivica Sršen, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Bruxellesu, dok je doajen katedrale sv. Mihaela i Gudule Claude Castiau izrazio oduševljenje ravnotežom između nacionalnoga folklora, povijesti i vjere. Festa sv. Vlaha slavi se od 972, godine nakon što je Dubrovački senat proglasio svetog Vlaha dubrovačkim zaštitnikom jer je prema vjerovanju obranio grad od Mlečana. (G. G.)

Drniš

Izd. OMH u Drnišu, 2014.

Ogranak Matice hrvatske u Drnišu objavio je novu zbirku pjesama za djecu Neman tolito rutu Branke Mileta-Grubač. U pogovoru šeste autoričine knjige, koji potpisuje akademik Luko Paljetak, stoji kako su nove pjesme Branke Mileta-Grubač nastajale iz izravnog dodira s vlastitim unucima, dakle u obiteljskom krugu. „Pjesme kakve piše Branka Mileta-Grubač zato odišu jednostavnošću i toplinom takva kruga (…), lako se pamte, ulaze u malo dječje uho. Takve su joj i teme, uzete iz najbliže dječje okoline, prirode, kuće, škole, bliske ponekad basni i bajki (…) U takvu svijetu i slatki, nevješti početni dječji govor pun je vrijednosti. Napor malog dječjeg jezika da izgovori teški glas k nije tu razlog ni za kakvu porugu, nije mana. Naprotiv, to je, kako se vidi iz naslova knjige, razlog za još veću nježnost i prisnost.“ Paljetak knjigu ocjenjuje kao dobrodošao prilog našoj dječjoj poeziji „koja kao da nekako posustaje“. (G. G.)

Makarska

U kongresnoj je dvorani makarskog hotela Miramare 6. veljače predstavljeno novo izdanje Ogranka Matice hrvatske u Makarskoj – knjiga Zlatousti – predstave, urednika Davora Šegote, predsjednika udruge Zlatousti iz Makarske. Opsežna publikacija tiskana ove godine na 367 stranica, uz uvodni predgovor Veljka Barbierija, donosi deset tekstova predstava uprizorenih na različitim makarskim pozornicama tijekom petnaest godina postojanja udruge. Četiri su teksta preradbe popularnih bajki namijenjene mlađoj publici, a ostalih šest izvorna su autorska djela Davora Šegote namijenjena starijoj kazališnoj publici. Mnogobrojnu publiku na početku je pozdravio predsjednik makarskog OMH Ivan Ivanda osvrnuvši se na rad udruge Zlatousti, koja je kazališnim amaterizmom trajno obogatila kulturni život grada pod Biokovom. Istaknuo je kako Matičino izdanje ulazi u korpus makarske kulturne baštine, izrazivši nadu kako će i buduće generacije moći dobiti uvid u taj zanimljiv i dinamičan segment kulturnoga života našeg vremena. Nakon što je Ivanda pročitao predgovor Veljka Barbierija pod naslovom Bajka o Zlatoustima, posjetiteljima se obratio Davor Šegota, idejni začetnik makarskoga teatrina i redatelj svih njegovih predstava.

Na početku nadahnuta izlaganja zahvalio je svima koji su zajedno s njim ostvarili dojmljiv kazališni program, o kojem svjedoči novoobjavljena knjiga. Istakao je kako su na tom putu od pomoći bili brojni podupiratelji Zlatoustih. Kao osnovnu vrijednost kazališnog djelovanja Zlatoustih prepoznao je predanost glumaca i svevremene vrijednosti kazališnih komada koje su tijekom posljednjih 15 godina izvodili. Predstavljanje knjige Zlatousti –predstave bilo je popraćeno prigodnom projekcijom fotografija Tončija Andrijaševića, koji objektivom, kako je to posebno istaknuo i Šegota, prati Zlatouste od njihova osnutka. (Josip Karamatić)

Nova Gradiška

Izvanredna godišnja skupština Ogranka Matice hrvatske u Novoj Gradiški održana je 12. veljače. Na skupštini su usvojena nova pravila Ogranka, usklađena sa Zakonom o udrugama i Pravilima središnjice. Također je usvojeno izvješće o radu u 2014, financijsko izvješće, izvješće nadzornog odbora te program rada i financijski plan za 2015. Gosti skupštine bili su: zamjenica gradonačelnika za društvene djelatnosti Ljiljana Lukačević, predstavnici HPD Graničar N. Gradiška, HPS Slavča N. Gradiška i predstavnici medija (G. G.)

Osijek

Dvije nove knjige u izdanju osječkog ogranka Matice hrvatske Svitanja, sjećanja, sutoni, prva s podnaslovom Nasmijane godine, a druga Ispresijecane paralele, predstavljene su u Klubu knjižare Nova u Osijeku 11. veljače. Riječ je o osmoj i devetoj knjizi Edgara F. Smitha (pseudonim umirovljenog osječkog sveučilišnoga profesora Rade Kovačevića). O knjigama su govorile Mirta Bijuković Maršić, asistentica na Odjelu za kulturologiju Osječkog sveučilišta, koja je napisala i pogovor, te Mirjana Duran, dječja psihologinja, a ulomke iz knjige čitala je Sanja Azenić, studentica kulturologije. (G. G.)

Pag

U središtu grada Paga otvorena je čitaonica, mjesto gdje će paški umirovljenici, ali i ostali građani, moći pročitati tisak. Prostor je dodijeljen na korištenje Matici umirovljenika, ali i Ogranku Matice hrvatske u Pagu.

Novootvorena čitaonica u Pagu

 „U sklopu čitaonice uredit će se i ured Matice hrvatske koja ima svoje aktivnosti u našem gradu, a Matica hrvatska dala je i novčani prilog za uređenje“, rekao je Jure Maržić, predsjednik OMH u Pagu. Paška čitaonica ima vrlo dugu tradiciju, o čemu je više rekao Stjepan Sabalić, tajnik Matice umirovljenika: „Ove godine obilježavamo 122 godine od otvaranja čitaonice u Pagu, koja je najstarija institucija, utemeljena 1893, nakon što su Pažani prvi put uspjeli dobiti većinu u Gradskom vijeću. Tada je za gradonačelnika izabran Frane Budak, koji je među prvim utemeljio Narodnu čitaonicu, koja je poslije postala hrvatska. Važno je naglasiti da se dotad Pažani nisu izjašnjavali Hrvatima, ni Dalmatincima, već samo Pažanima jer nacionalna svijest nije bila zrela. Prema povijesnim podacima Pažani su poslali Strossmayeru čestitku za rođendan na što im je on odgovorio da Pažani govore najčistijim hrvatskim jezikom te se nakon toga hrvatski jezik počeo koristiti kao službeni“, rekao je Maržić i dodao da je čitaonica postala vrlo važna institucija u gradu i okupljalište paške inteligencije, koja je dotad govorila talijanskim jezikom. Bila je izvor novih ideja i mjesto gdje se dogovaralo kako obogatiti društveni život i osnovati udruge poput čipkarske škole, gradske glazbe, vatrogasaca.

Novu čitaonicu otvorio je Željko Maržić, bivši gradonačelnik Paga, a Sabalić je naveo kako prostor može poslužiti i za okupljanje klapa, paških čipkarica, a nedjeljom bi tu bila tombola. „Zajednički ćemo koristiti ovaj prostor i nadam se da će se ovdje roditi mnoge ideje.“ (Vesna Karavanić)

Podstrana

U prepunoj velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu 11. veljače u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Podstrani predstavljena je knjiga Izvorište – životne priče i pjesme Dragana Vranješa. Uz autora o knjizi su govorili recenzenti Vlado Nuić i Dragica Zeljko Selak te pjesnik Mate Karadža. Program predstavljanja vodio je Vide Popović, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, a u ime podstranskog OMH nazočne je pozdravio tajnik Zoran Jurišić.

Knjiga Izvorište jest prozno-pjesnički uradak Dragana Vranješa, sudionika Domovinskog rata, koji trajno teži očuvanju kršćanskih vrijednosti. na osnovi vlastite životne priče autor govori o obitelji, ljubavi, domovini i domoljublju, prirodnim ljepotama, ratu, korupciji, prostituciji, drogi, kocki, poslu, životu i smrti i ostalim životnim istinama i porocima koji čovjeka prate od početka do kraja života. „Čitajući ovu knjigu upoznat ćemo ne samo njegov dosadašnji tijek života nego i ljepote krajolika kroz pripovijetku o sudbini nekih iz njegova rodnoga mjesta. Makar ga životne prilike nisu mazile, jer je prošao i tegobe rata, on ustraje kao promicatelj onih vrijednosti po kojima ostaje dio božje ljepote“, kazao je Vlado Nuić. Sve što je napisano u ovoj knjizi na 192 stranice podijeljene na četrdesetak naslova u prozi i poeziji Vranješ je napisao da se prošlost ne zaboravi, ali i da se pokaže kako se i u takvim životnim uvjetima može biti velik radom za opće dobro i čvrstom vjerom. (Ivica Luetić)

Samobor

Uz suradnju s Turističkom zajednicom grada Samobora i samoborskim muzejom, Ogranak MH u Samoboru 5. veljače otvorio je izložbu Umjetničke fašničke maske, pod umjetničkom rukom voditelja Likovnoga odjela Željka Nemeca te tako, dan uoči otvaranja samoborskog fašnika, koji je ove godine proslavio 50. obljetnicu, građanima prezentirao umjetničke radove članova. Uz zabavni fašnički program članova Ogranka prezentiran je i novi broj satiričko-humorističkog lista Ričet z domače kujhne (urednik Zoran Perović), kojim se svake godine za fašnik nastavlja tradicija davno objavljene istoimene antologije Josipa Komparea, čije su šale i fašničke spelancije od sredine 19. stoljeća zabavljale (samoborsku) fašničku publiku. Svoje uratke iz Ričeta gostima su čitali članovi Ogranka, a nakon službenog dijela programa svi nazočni uživali su u ukusno pripravljenu obroku – ričetu.

50. samoborski fašnik

Dva dana prije, 3. veljače, u Gradskoj knjižnici u Samoboru Ogranak je obilježio svoj dan. Tom prigodom nastavljena je dobra suradnja sa zaprešićkim OMH, odnosno s Dragutinom Grgasom-Belim, čija je izložba postavljena i otvorena u Odjelu za odrasle samoborske knjižnice. Nazočne je pozdravila ravnateljica knjižnice Mirjana Dimnjaković, zatim predsjednik Ogranka Gordan Črpić, a o samoj su izložbi uz autora govorili Grgas i voditelj Likovnoga odjela OMH u Samoboru Željko Nemec. Obilježavanju dana Ogranka prigodnim su programom pridonijeli i članovi Književnog odjela čitajući svoje pjesme (Vlasta Mažuranić, Milan Žegarac-Peharnik, Vanda Bartulica, Zoran Perović, Đurđica Runtas, Zvonko Jurčević, Ljubica Šego i Ana Ranka Novosel), dok su u glazbenom dijelu programa nastupili mladi umjetnici Leon Cvetkovski, violončelo, i Željka Vojvoda, klavir. (Lada Lokmer)

Velika Gorica

U Muzeju Turopolja 11. veljače predstavljen je drugi broj Luči, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Luč su predstavili glavna urednica Bernardina Petrović i glavni urednik prvoga broja Ivo Pranjković te predsjednik Ogranka Stjepan Rendulić.

Izd. OMH u Velikoj Gorici, 2014.

Ovogodišnji broj započinje člankom o radu Antuna Šojata, poznatom dijalektologu i vrsnu kajkavologu, o kojem piše Mijo Lončarić, a u povodu smrti Pavla Rittera Vitezovića Ivan Nađ napisao je osvrt o tom istaknutom autoru s prijelaza 17. na 18. stoljeće, dok o turopoljskim temama pišu Marica Čunčić, Jozo Vela i Ivan Nađ. Marica Čunčić i Jozo Vela pisali su o grbovnici turopoljskih obitelji Puceković, Berković i Živković, koja je ujedno na naslovnici ovogodišnje Luči, a o izumrlim plemićima Črnkovečkim od Črnkovca pisao je Ivan Nađ. O projektu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji se bavi hrvatskim strukovnim nazivljem na internetu Struna pišu jezikoslovke Maja Bratanić i Milica Mihaljević. Jezikoslovnim se temama bave i mlade profesorice hrvatskoga jezika i književnosti Ana Mihaljević i Maris Prce, koje su kritički pristupile prikazu glasovnih promjena u udžbenicima hrvatskoga jezika. Književni izlog nudi članak Đurđice Ščrbak o metafikciji J. M. Coetzeeja, a tu su i nagrađeni radovi s Matičina književnog natječaja Cieli život v škrinjice Jelke Pavišić i Čije su ovo ruke Fabijana Lovrića te kratka priča Sto godinja pričanja Miljenka Muršića, a iza njih slijedi mali književni mozaik Anastazije Komljenović s probranim radovima hrvatskih autora. Kazalište je zastupljeno člankom Frane Marije Vranković u kojem predstavlja i analizira vlastiti redateljski uradak – predstavu I živjeli su sretno…?, a tu je i poetsko-glazbeni recital koji su ansambl Zlatne godine posvetili sjećanju na žrtve Vukovara 1991. te drugi tekstovi.

Na promociji urednici i predsjednik Ogranka zahvalili su svima koji sudjelovali u stvaranju ovogodišnjega broja Luči, a posebice autorima velikoga broja tekstova koji su najviše pridonijeli kvaliteti i opsežnosti ovogodišnje Luči. (G. G.)

Vukovar

Ogranak MH u Vukovaru u suradnji s vukovarskim franjevačkim samostanom organizirao je u Pastoralnom centru sv. Bone 13. veljače obilježavanje stogodišnjice smrti uglednoga hrvatskog skladatelja, glazbenog pedagoga, zborovođe i orguljaša češkoga podrijetla Dragutina Karela Hruze. O životu i djelu Dragutina Hruze govorili su muzikologinje Brankica Ban i Maja Fras. Podsjetile su da je Dragutin Hruza rođen 1859. u Morkovitzu u Moravskoj. Glazbu je studirao na konzervatoriju u Pragu, a potom je službovao u vojnoj glazbi u Mađarskoj i u Beču. Godine 1888. došao je u Slavonski Brod za učitelja glazbe novoosnovanoga Glazbenog zavoda i zborovođu Hrvatskog pjevačkog društva Davor, gdje ostaje do 1895. Potkraj kolovoza 1897. Hruza dolazi u Vukovar, u kojemu je uspješno djelovao sve do smrti, 15. veljače 1915. Kao zborovođa i dirigent HPGD Dunav djelovao je punih deset godina, kao učitelj glazbe i pjevanja na Realnoj gimnaziji u Vukovaru radio je do kraja 1912. te kao orguljaš u crkvi sv. Filipa i Jakova sve do prerane smrti. Hruza je iza sebe ostavio vrlo bogat stvaralački opus. Uvelike je obogatio tamburašku glazbenu literaturu, ali je stvarao i raznolik vokalni i vokalno-instrumentalni opus. Bio je cijenjeni skladatelj, osobito u krugovima poznatih i slavnih osoba u tamburaškoj glazbi, ali su, nažalost, u gradu u kojemu je dugo djelovao i živio, i gdje je pokopan, njegov lik i djelo uglavnom pali u zaborav. Uz profesionalni rad Hruza je društveno aktivan u različitim područjima i stoga je u svoje vrijeme bio izuzetno poštovan. Na početku programa nazočnima se prigodnim riječima obratila Lidija Miletić, predsjednica OMH Vukovar. U pozdravnoj je riječi istaknula da je OMH Vukovar cijelu 2015. posvetio Dragutinu Hruzi i da će do jeseni biti još nekoliko manifestacija posvećenih glazbenom i kulturnom djelatniku koji je zadnje godine života proveo u gradu na Dunavu. U glazbenom dijelu programa, izvodeći Hruzine tamburaške skladbe, nastupili su tamburaški orkestar OŠ Dragutina Tadijanovića iz Vukovara te tamburaška sekcija Hrvatskog kulturno-glazbenog društva Dunav iz Vukovara. (Dražen Živić)