Temelj umjetničke emancipacije

Pto danas znači Maljevičev crni kvadrat na bijeloj podlozi ili Munchov krik? Zašto se u svega trideset godina 20. stoljeća dogodilo više promjena na umjetničkom planu nego u nekoliko stoljeća? Što suvremena umjetnička produkcija nudi znatiželjnim očima današnjega društva? Odgovor se može potražiti u novoj knjizi akademika Viktora Žmegača Strast i konstruktivizam duha, predstavljenoj u Matici hrvatskoj 29. siječnja, u kojoj autor iznosi ideje temeljnih umjetničkih pokreta prošloga stoljeća. Vrhunski germanist akademik Žmegač, naš „plavi jahač“ povijesti umjetnosti, kulturne povijesti, književnosti, teatra, muzikologije, filmologije i mnogih drugih područja, privlači šaroliku publiku svojom interdisciplinarnošću, komparatističkom vrsnošću i jednostavnom erudicijom u svojim knjigama, objavljenim mahom u Matičinoj ediciji.

Akademici Krešimir Nemec, Viktor Žmegač i Mladen Machiedo u Matici

Okupljene je pozdravila glavna urednica Matice hrvatske Romana Horvat i naglasila kako je riječ o desetoj autorskoj knjizi akademika Žmegača u Matičinoj nakladi. Akademik Mladen Machiedo istaknuo je kako je Žmegačeva metodologija prožeta intermedijalnošću i da njegova otkrića u književnosti, glazbi, filmu, teatru, slikarstvu neće na svakoga jednako djelovati. Ono što Machieda oduševljava Žmegačeve su interpretacije i otkrivanja novih i nepoznatih tema iz raznolikih područja kakva je analiza ovitaka knjiga, primjerice u Krleže fotomontaže Franje Brucka ili povezivanje Camusova Prvoga čovjeka s F. W. Murnauovim Posljednjim čovjekom i sl. Prednost Žmegačeve knjige, nastavlja Machiedo, jest ta da se jednom pročita, ali se zato stalno konzultira. Za takvo ponovno vraćanje tekstu zasigurno je zaslužna i gustoća teksta o kojoj je govorio akademik Krešimir Nemec. Ta je gustoća teksta donesena komunikativnim stilom, a nadodao je i da je knjiga u oblikovnom smislu likovno-dizajnerska poezija.

Što bi danas bila pljuska društvenomu ukusu? Poneke odgovore dao je naslutiti akademik Žmegač kratkim opisom svoje knjige. Ona je ponajprije nastala kao spoj njegove mladenačke, srednje i kasnije faze: od njegovih ranih odlazaka u đurđenovačku knjižnicu, u kojoj se upoznao s klasicima svjetske književnosti, preko susreta s naslovnicom s Plavim jahačem istoimenoga ekspresionističkoga časopisa, kad mu se javlja misao vodilja, tj. oslobađanje od iskustvene obveze koja od Aristotela prati umjetnost do 20. stoljeća. Tek tada, naime, dolazi do apsolutne emancipacije umjetnosti, što traje sve do današnjice, koja opet nudi varijante i recikliranje jer su ključne niti umjetničkog razvoja povučene prije sto godina, odnosno, podsjeća i zaključuje akademik Žmegač, kratko i jasno, ono što nazivamo moderna umjetnost staro je već stotinu godina. Dokazuje to i njegova nova knjiga.