Tople pijanističke izvedbe

Devetnaestoga siječnja u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu nastupila je glasoviračica Margareta Piskač, rođena u Varaždinu 1996. Sada je učenica tamošnje Srednje glazbene škole u razredu Ivane Godec-Vinceković. Njezino školovanje obilježavaju brojni zapaženi nastupi i visoke nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima. Dvaput je nastupila i kao solistica uz Varaždinski komorni orkestar. Bavi se i skladanjem. Za djelo Ruža, za violončelo i glasovir, primila je 3. nagradu natjecanja Europa u školi, 2009.  Zajedno s drugim učenicima Glazbene škole u Varaždinu predstavila je 2011. hrvatske skladatelje na Muzičkoj akademiji u Sofiji. Redovito se usavršava na tečajevima i seminarima uvaženih hrvatskih i inozemnih glasovirskih pedagoga.

Snimio Mirko Cvjetko

Na rasporedu koncerta u Matici hrvatskoj Margareta Piskač izvela je Prelude iz suite Pour le piano Claudea Debussyja, 17. sonatu u d-molu, op. 31, br. 2, Oluja, Ludwiga van Beethovena, Errinerung (Sjećanje), op. 24 Dore Pejačević, Baladu br. 3 u As-duru, op. 47, Frédérica Chopina, Tri preludija Georgea Gershwina i Legendu br. 2, Sv. Franjo Paulski hoda po valovima, Franza Liszta.

Bilo je zanimljivo slušati izvrsno izveden Debussyjev Prelude, pisan pod utjecajima skladateljevih izvaneuropskih putovanja, ujedno i kao programski, na neki način, uvod u Beethovenovu sonatu pod programskim naslovom Oluja, pisanu već pod psihičkim pritiskom nagluhoga genija, u izvedbi osamnaestogodišnje, vrlo darovite te izvrsno pijanistički obrazovane Margarete Piskač. Posebno je osjećajno i proživljeno izveden treći stavak Allegretto, iz djela, kako ga je sam Beethoven naznačio, kao vlastiti „novi skladateljski put“. Brojna publika nije aplaudirala ni nakon Beethovena, pa je mlada umjetnica nastavila s rasporedom bez odmora Sjećanjem hrvatske skladateljice Dore Pejačević, izvedenim s jednakom toplinom. Nakon Sjećanja, i u tiskanom programu nenajavljene stanke, izvedena je rjeđe svirana treća Chopinova balada, s novim naletima topline svirke, kao svojevrsna pripovijetka genija glasovirskog romantizma. Program je završio izrazito virtuoznim djelom Franza Liszta, još jednim izvrsnikom glasovirske svirke iz doba njegova bliskog približavanja duhovnom redu.

Između ta dva romantična djela pijanistica Margareta Piskač izvela je tri Gershwinova preludija, djela izrazito obilježenih utjecajem jazza, kamenom temeljcem američke glazbe 20. stoljeća. Buran pljesak, pretežito mlade publike, izmamio je kao dodatak još jednu kraću skladbu Frédérica Chopina.