Prisavlje uvodi verbalni delikt?

Iako se sloboda mišljenja i govora smatra jednim od najvećih civilizacijskih dosega modernih demokracija, novinari i zviždači diljem svijeta svakodnevno se suočavaju s pritiscima različitih interesnih skupina i centara moći. U to se može ubrojiti i nedavni slučaj izvanrednog otkaza novinarki HRT-a Karolini Vidović Krišto, koji joj je uručen 5. siječnja, a koji je na noge digao sindikate, medije i strukovna udruženja.

Cijeli slučaj započeo je time što je Karolina Vidović Krišto inicirala izmjene Etičkog kodeksa HRT-a, u kojemu stoji sporna odredba da zaposlenici ne smiju ni izvan radnog vremena javno iznositi svoja ustavom zajamčena vjerska, politička i druga opredjeljenja. Naime, u Etičkom kodeksu piše da „novinari i kreativno osoblje moraju biti svjesni da će, u svemu što rade, pišu ili šalju u javnosti biti smatrani dijelom HRT-a“. Inicijativu za izmjenu spornih članaka podupro je niz novinara HRT-a da bi u konačnici Sindikat slike i tona glavnom ravnatelju Goranu Radmanu podnio zahtjev za izmjene i usklađivanje s hrvatskim Ustavom, koji jamči slobodu mišljenja i izražavanja misli.

Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman u odgovoru na pismo sindikata postojeće odredbe opravdava zaštitom načela objektivnosti i poziva sindikat na eventualni prijedlog izmjena. Karolina Vidović Krišto odazvala se prijedlogu ravnatelja te u cirkularnom pismu, u koji je uključila 90-ak kolega, među njima i glavnog ravnatelja, iznijela svoj prijedlog izmjena. U dopisu (koji je objavio Hrvatski helsinški odbor), među ostalim se dotaknula i glavnog ravnatelja. Napisala je da Goran Radman zbog pripadnosti „bivšoj, totalitarnoj SFRJ, u kojoj je on bio na čelu tadašnje RTV Zagreb, nije u stanju razumjeti demokraciju, slobodu čovjeka i ljudska prava“. U nastavku je pozvala kolege da glavnom ravnatelju pomognu „da se oslobodi ove, ali i svih ostalih javnih funkcija“. Radman je zbog izrečenih stavova donio Odluku o izvanrednom otkazu obrazloženu osobito teškom povredom radne obveze. „Iako je osnovna svrha ove poruke trebala biti prijedlog izmjena i dopuna Etičkog kodeksa za novinare i kreativno osoblje HRT-a, ista je iskorištena za uvredljive komentare na račun glavnog ravnatelja. Na navedeni je način radnica omalovažavala i vrijeđala glavnog ravnatelja HRT-a pa to predstavlja osobito tešku povredu radne obaveze“, stoji u odluci.

U obranu novinarke, koja se prema navodima sindikata ravnatelju prije odluke ispričala, stali su Koordinacija sindikata HRT-a, Ogranak Hrvatskoga novinarskog društva na HTV-u i Sindikat slike i tona HRT-a, ocijenivši da nema povrede radne obveze i pozvavši na ublažavanje odluke. Sindikat je u priopćenju istaknuo da od 1996. Karolina Vidović Krišto radi u korist javnog servisa i da je jedina novinarka HRT-a koja je primila nagradu za istraživačko novinarstvo Global Leadership Award.

„Nezamislivo je da se u demokratskom društvu i dalje zabranjuje sloboda mišljenja i izražavanja misli, nacionalna pripadnost te sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja (…) Kolegica nije uvrijedila niti je nanijela štetu ugledu HRT-a. Interno je komunicirala i sukladno Ustavu RH, čl. 38, koji jamči slobodu govora i mišljenja, iznijela svoje mišljenje“, stoji u priopćenju.