Bjelovar

Godišnjicu smrti bivšega bjelovarskog dožupana, istaknutoga člana Ogranka MH u Bjelovaru, obilježili su ovih dana članovi obitelji, prijatelji, predstavnici županije, Matičina ogranka i Bjelovarskog kazališta. Na njegovu grobu na Boriku položili su vijence i zapalili svijeće. Osim što je u dva navrata bio zamjenik župana, Ante Rade bio je priznati kulturni djelatnik, a radom je trajno zadužio bjelovarski OMH. Pisao je priče i drame, radio kao novinar te vodio kulturno-umjetnička društva. (G. G.)

Buje

Nakon izložbi u Bujama i Omišlju zaljubljenik u Velebit Vladimir Vidović uz suradnju Ogranka Matice hrvatske u Bujama darovao je Srednjoj školi Vladimira Gortana, kao i Gospodarskoj školi u Bujama, pedesetak radova.

Srednja škola Vladimira Gortana

Fotografije koje će krasiti zidove škola prikazuju priobalne motive, uvalice, floru i faunu toga kraškog diva. Ogranak Matice hrvatske u Buje u svojem djelovanju posljednjih godina posebnu pozornost obraća promicanju zaštite okoliša i očuvanja prirode kao dio djelovanja na općoj ekološkoj kulturi. Vrijednost je donacije velika, riječima ravnateljice srednje škole Ane Zubčić Kuhar, prekrasne fotografije hrvatskoga krajolika povezuju Maticu hrvatsku, školovanje Vladimira Vidovića u toj školi, kao i njegova oca, dugogodišnjega ravnatelja. (G. G.)

Đurđevac

U Gradskoj knjižnici u Đurđevcu 9. siječnja predstavljena je knjiga podravskih eseja i zapisa Galović i zađne stvari Zdravka Seleša, profesora hrvatskoga jezika i predsjednika đurđevačkog ogranka MH. Selešov izbor književnih eseja i prikaza uz autora su predstavili Božica Jelušić, Mihaela Cik, Jelena Osvaldić i Kristina Peršić. Predstavljanje je zaokruženo stihovima Božice Jelušić, o čemu je pisao i autor u svojoj knjizi. (G. G.)

Križevci

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Grad Križevci organizirali su predstavljanje kalendara Križevačka glazbena slava održano 12. siječnja u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige u Križevcima.

Kalendar križevačkog OMH

U razdoblju digitalne i elektroničke ere, kada stranice knjiga i dokumente okrećemo klikom miša ili dodirom po ekranu, predstavljanje kalendara posvećena križevačkoj glazbenoj povijesti prava je mala svečanost. Kalendar nadahnut križevačkom kulturnom prošlošću već postaje tradicionalni rezultat suradnje Ogranka Matice hrvatske i Grada Križevaca, koji je ujedno prigoda za osvješćivanje vlastite baštine i tradicije. U kalendaru se donosi uvodni tekst akademika Lovre Županovića Oris glazbenog života Križevaca s posebnim osvrtom na 19. i 20. stoljeće, a izbor i korištenje građe i likovnih priloga omogućile su brojne kulturne ustanove iz Križevaca i Zagreba. Kalendar su uredili Franjo Husinec, predsjednica Ogranka Renata Husinec i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, a likovno i grafički oblikovao ga je Željko Podoreški. O kalendaru su govorili Renata Husinec, Stjepan Sučić te maestro Vladimir Kranjčević. S realizacijom ideje za kalendar prisutne je upoznala predsjednica Ogranka Matice hrvatske Renata Husinec, naglasivši važnost istraživačkoga rada i upornost pri traganju za dokumentima koji će vjerodostojno svjedočiti o slavi Grada. Kratki pregled križevačke glazbene povijesti ispunjen živopisnim opisima, vlastitim sjećanjima i šarmantnim dosjetkama ispričao je maestro Vladimir Kranjčević, koji je počasni građanin Križevaca. Srž i najveću važnost kalendara istaknuo je Stjepan Sučić naglašavajući da ovakvi projekti nisu samo komunikacija s prošlošću, već izravan rad za budućnost. Tu su tezu u glazbenom programu predstavljanja nastupom potvrdili sopranistica Ana Fortuna i Komorni sastav tambura Glazbene škole Alberta Štrige pod ravnanjem dirigenta Igora Kudeljnjaka. Svi posjetitelji na dar su dobili svoj primjerak kalendara pa će tako na svakoj stranici sadašnjosti moći vidjeti i prošlost te planirati budućnost.

Agilni OMH u Križevcima organizirao je i dva vrijedna događaja u prosincu: prigodni kolaž program Antun Gustav Matoš – stranac usred svemira u suradnji sa Srednjom školom Ivana Seljanca te adventski koncert gitarista Krešimira Bedeka, asistenta na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Okosnica programa o Matošu bilo je predavanje Filipa Kozine s Filozofskog fakulteta u Zagrebu mlađim naraštajima s ciljem ukazivanja na Matoševu svevremenost i aktualnost. (Iva Rupčić)

Nova Gradiška

Predstavnici Ogranka MH u Novoj Gradiški 15. siječnja sudjelovali su u obilježavanju 23. obljetnice međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.

S obilježavanja 23. godišnjice priznanja RH

Pod pokroviteljstvom grada Nove Gradiške (gradonačelnik Željko Bigović član je Ogranka) u svečanom mimohodu i proslavi sudjelovale su braniteljske udruge grada, brojni gosti, časnici postrojbi koje su branile Novu Gradišku u Domovinskom ratu iz Zagreba, Slavonskog Broda, Novske i Požege te građani, učenici i djeca iz vrtića. Molitvu u komemoraciji svim žrtvama Domovinskog rata i prvom prvom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu predvodio je kapelan Vojne kapelanije sv. Ivana Krstitelja u Požegi Željko Volarić, a misu vlč. Perica Matanović. Poslije mise u Domu kulture prikazan je film Br. 55. (Josip Ostić)

Osijek

Umjetnička akademija u Osijeku 12. siječnja priredila je tribinu s temom Obljetnice u kulturi – kako smo slavili Matoša i Knifera, prenosi Glas Slavonije. Na tribini su gostovali književnik i tajnik osječkog ogranka Matice hrvatske Josip Cvenić te Igor Tretinjak, kazališni kritičar i predavač lutkarstva na Akademiji, a program je moderirao Igor Gajin. Ocijenili su kako je hrvatska kulturna javnost obilježila 140 godina od rođenja i 100 godina od smrti Antuna Gustava Matoša te 90 godina od rođenja i 10 godina od smrti slavnoga osječkog slikara Julija Knifera. Iako je održan respektabilan i gust niz događaja u povodu spomenutih obljetnica, zaključeno je da je većina aktivnosti ostala uglavnom zatvorena unutar zidina kulturnih institucija te da spomenuti velikani „na krilima“ obljetničarskih manifestacija ipak nisu doprli do šire javnosti. Josip Cvenić upozorio je na to da je problem uglavnom u skromnim financijama, dok je Igor Tretinjak prigovor uputio medijima koji su prema njegovim riječima dosta površno i usputno, iz puke formalne obveze, pratili obljetničarske manifestacije, zaključivši da priređeni programi nisu uspjeli postići trajniju prisutnost tih dvaju velikih imena u percepciji javnosti. U nastavku tribine raspravljano je o smislu takvih priredbi s obzirom na konačni učinak te su potaknuta razmišljanja o aktivnostima koje bi od kulturnih obljetnica učinile komercijalno isplativ pogon. (G. G.)

Pag

Stjepan Kaurloto, utemeljitelj Ogranka Matice hrvatske u Pagu, umro je u Zadru 26. studenoga. Vrstan kulturni radnik rođen je 29. listopada 1929. u Pagu, gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Senju, a hrvatski jezik diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prvi se put zaposlio kao profesor hrvatskog jezika u zadarskoj gimnaziji. Ostao je u sjećanju mnogih učenika kao dobar profesor koji ih je, iznad svega, naučio voljeti domovinu Hrvatsku. Bio je veliki domoljub, a posebno vezan uz rodni Pag, koji je neobično volio i kojem se kao kulturni djelatnik posvetio sve do smrti. Bio je utemeljitelj Ogranka Matice hrvatske u Pagu, kojem je ostao vjeran do kraja. Sudjelovao je u važnim projektima u Pagu – kod postavljanja bista Bartolu Kašiću, don Josi Felicinoviću i Frani Budaku. Jedan je od inicijatora znanstvenoga skupa kojim je obilježena 550. obljetnica utemeljenja grada Paga. Zajedno s Miroslavom Granićem imenovao je ulice u paškoj gradskoj jezgri. Potaknuo je mnoga izdanja MH vezana uz grad Pag i uvelike vodio brigu oko njihova izlaska iz tiska. Usko je surađivao s Mirom Granićem na velikim djelima u izdanju paškoga ogranka te s Josipom Celićem bio član mnogih odbora znanstveno-stručnih skupova i uredničkih vijeća. Pokojni profesor Stjepan Kaurloto prikupljao je gradivo Državnog arhiva u Zadru. Priveo je kraju rukopis za Rječnik paškog govora. Dao je veliki prinos Glazbenim večerima u Sv. Donatu u Zadru te mu je za njegove zasluge priznanje odao i akademik maestro Pavle Dešpalj. Ne smije se zaboraviti njegova uloga 1971. u Hrvatskom proljeću, gdje je doživio javni progon i prozivanja. Početkom demokratskih promjena odlazi u mirovinu.

Stjepan Kaurloto bio je poseban čovjek, koji je mnogo radio u sjeni i nikad nije htio biti na vodećem mjestu, pa ni na čelu paškoga Matičina ogranka. Sve je radio s velikom ljubavlju, nikada ne naplativši svoj rad. U više navrata razne su ga udruge predlagale za nagrade i priznanja, ali on to nije želio jer je radio iz ljubavi i bilo koja nagrada umanjila bi vrijednost te ljubavi. Za svoj posljednji ispraćaj nije želio nikakve počasti ni govore, već skroman pokop po paškim običajima. Matica hrvatska predložit će da se jedna ulica u Pagu nazove njegovim imenom, a to podupire i Ogranak Matice hrvatske u Zadru, gradu u kojemu je proveo najveći dio života i utkao desetljeća rada. (Vesna Karavanić)

Varaždin

Benaissa Bouhmala, jedan od najpoznatijih suvremenih marokanskih književnika, gostovao je 10. siječnja u Galeriji K10 likovne udruge Kerameikon. Tribinu je organizirao varaždinski OMH, a književnika su predstavili književni kritičar Davor Šalat i pjesnikinja Lana Derkač iz Zagreba te kao prevoditeljica s francuskog jezika Biserka Vinceković, predsjednica Francuskoga kluba u Varaždinu. Prema riječima Davora Šalata, koji je zajedno s Lanom Derkač i preveo odabrane pjesme Benaisse Bouhmala na hrvatski jezik, ugledni marokanski pjesnik, kritičar i književni prevoditelj s arapskog jezika djeluje kao sveučilišni profesor koji predaje suvremenu arapsku književnost na Sveučilištu Moulay Ismailu u marokanskom gradu Meknesu, gdje je i rođen 1951.

Književnik Benaiss Bouhmal u Varaždinu

U njegovu prijevodu prošle godine Lani Derkač u Tunisu objavljena je i samostalna knjiga, što je ujedno prva pjesnička zbirka nekoga suvremenog hrvatskog pisca na arapskom jeziku. Nakon što je predstavljen pjesmama na arapskom i u hrvatskom prijevodu, u razgovoru s varaždinskim ljubiteljima književne riječi gost iz Maroka iznio je zanimljive pojedinosti iz vlastita stvaralaštva, a govorio je i o recentnoj arapskoj književnosti. Iskazao je oduševljenje Varaždinom kao gradom baroka, bogate kulture i književnosti, iz kojega odnosi najljepše uspomene. (G. G.)

Vis

Objavljen je novi, 67. broj časopisa Hrvatska zora viškog ogranka Matice hrvatske, jedinoga Matičina časopisa na nekom otoku za koji je najzaslužnija predsjednica Ogranka Dobrila Cvitanović. Novi broj otvara preliminarno izvješće Borisa Čarga Arheološka istraživanja stambene arhitekture u jugoistočnom dijelu Isse u 2014. g., a nastavlja tekst Gorana Mladinea s Hrvatskoga instituta za povijest O nazivima viških ulica jučer, danas i sutra, koji u drugom tekstu piše o seriji viških vremenskih nepogoda iz 1936. O unikatnom secesijskom pokućstvu pohranjenu u viškom muzeju piše Vesna Bučić, a prepisku viškoga dekana Josipa Siminatija i župnika novoosnovane župe u Veloj Luci analiziraju Zvonko Maričić i Dinko Radić. Vrlo je vrijedan i znanstveni članak Davora Stipana Komiža – interpretacija arhitekture (ili poetika onostranog mora).

Dobrila Cvitanović

Od 17. do 20. rujna prošle godine u viškom Hrvatskom domu u organizaciji centra za istraživanje i razvoj Anatomija otoka održan je međunarodni simpozij Budućnost sela i autohtonih poljoprivrednih kultura na otocima, kojemu je Hrvatska zora također ustupila svoje stranice. Boško Budisavljević tako piše da je na skupu sudjelovalo tridesetak sudionika iz Hrvatske, Austrije, Francuske, Italije, Japana i Portugala, koji su prisustvovali i okruglim stolovima o viškoj poljoprivredi i životu na otoku te radionici planiranja lokanoga razvoja Prostorni identitet i razvoj Visa: od topofilije ka terafiliji. Za lokalnu zajednicu osobito je zanimljiva rubrika Iz života Višana, svojevrsna kronika viškoga života. Novi broj uz ostalo donosi i osvrt Bogoljuba Mitrakovića o 7. danima Ranka Marinkovića, a zatvara ga rubrike Pisci našeg škoja i Svi gušti viški spizi. (G. G.)

Vukovar

Predsjednica vukovarskog OMH Lidija Miletić uručila je knjiga učenicima i profesorima Gimnazije Vukovar koji su sudjelovali u Matičinim događajima tijekom 2014. „Htjeli smo na kraju godine zahvaliti dobrim ljudima koji su pomogli da Matičini programi budu bolji. Matica u Vukovaru nema vlastite prostore za rad, podstanari smo i nadam se da ćemo ih ove godine dobiti pa ćemo svoja vrata moći više otvarati javnosti“, rekla je predsjednica Ogranka. Član glavnog odbora Matice hrvatske Dražen Živić ocijenio je da vukovarski ogranak Matice pripada među najaktivnije ogranke u Hrvatskoj i da posebno surađuje s mladima. (G. G.)