Hrvatska glazba u Italiji

Posljednji je koncert Simfonijskog orkestra HRT-a u njegovu Majstorskom ciklusu u Lisinskom u prošloj godini (5. prosinca) bio najava dvotjedne talijanske koncertne turneje, na koju je orkestar krenuo dan poslije oboružan atraktivnim skladbama, solistima i dirigentima. Orkestralna gostovanja u ova krizna vremena prava su rijetkost pa je turneja naših simfoničara bila velika promocija hrvatske glazbene kulture u susjednoj Italiji, domovini klasične glazbe. Organizaciju je ostvario talijanski dirigent Nicola Giuliani, koji je na spomenutom koncertu u Zagrebu prvi put ravnao koncertom Simfonijskog orkestra HRT-a u Lisinskom. Giuliani je dirigent s juga Italije (Bari), koji već godinama gostuje po Bugarskoj, Ukrajini i Rusiji te organizira talijanske turneje istočnoeuropskih orkestara, a to mu je bio prvi susret s našim simfoničarima. Prema njegovim riječima zanimanje pojedinih gradova u Italiji bilo je toliko da se slobodno mogla organizirati veća turneja, četrdesetak gradova i više, no morali su izabrati samo najvažnije jer je Simfonijski orkestar HRT-a zauzet redovnim obvezama, koncertima i terminima snimanja. Ideja je bila okupiti gradove s koncertnim dvoranama i kazalištima velike koncertne tradicije od krajnjeg sjevera do sredine „čizme“: Avezzano, Sulmona, Teramo, Pescara, Terni, Modena, Savona, Vercelli, Milano, Sondalo, Novara, Lodi i Tortona.

S nastupa simfonijskog orkestra HRT-a u Milanu

Na većini koncertnih rasporeda, nakon uvodne Idile Blagoja Berse, na programu je bio zahtjevni Drugi klavirski koncert u B-duru, op. 83 Johannesa Brahmsa, u kojemu su solističku dionicu izvodili naizmjence naša najbolja pijanistica Martina Filjak ili pak mladi dvadesetjednogodišnji francuski pijanist Jonathan Fournel, koji je pobijedio na ovogodišnjem Škotskom međunarodnom pijanističkom natjecanju u Glasgowu. U drugom dijelu programa publiku su u predbožićno ozračje uvodili popularni stavci iz orkestralnih suita Peer Gynt Edvarda Griega i Orašar Petra Iljiča Čajkovskog. No to je tek dio glazbe koji je orkestar izvodio na trinaest koncerata u četrnaest dana, gdje je maestro Nicola Giuliani kao dirigent večeri dijelio s dvojicom kolega, Kinezom Tao Fanom i Hrvatom Mladenom Tarbukom. Pojedini koncerti za solističku točku večeri imali su Violinski koncert Petra Iljiča Čajkovskog u tumačenju dubrovačke violinistice Đane Kahriman, a spomenute suite Griega i Čajkovskog u drugim dijelovima rasporeda zamjenjivali su simfonijska suita Šeherezada Rimski-Korsakova i Beethovenova Peta (Sudbinska) simfonija, ovisno o tome što su odabirali lokalni organizatori.

Dok je manja napetost naših glazbenika vladala u sredinama gdje nema stalnih orkestara, kakvi su i gradovi veličine Splita, poput Modene i Pescare, najveće je uzbuđenje i iščekivanja nametnuo Milano kao vodeće europsko financijsko, kulturno i napose glazbeno središte, dom najslavnije opere na svijetu, La Scale, i četiriju stalnih profesionalnih orkestara. No pijanistici Martini Filjak Milano je često odredište. Tamo je godinu prije u istoj Dvorani Verdi Milanskoga konzervatorija imala solistički recital, a samo tjedan prije koncerta sa simfoničarima nastupila je u drugoj milanskoj koncertnoj dvorani, Auditoriumu Largo Mahler, uz tamošnji matični Simfonijski orkestar Giuseppe Verdi popularnog naziva La Verdi. Njezino je ime dakle poznato zahtjevnoj milanskoj publici i sigurno je bilo mamac mnogima za dolazak u velikom broju u ponedjeljak 15. prosinca u dvoranu Konzervatorija. Okvir večeri kojom je ravnao maestro Giuliani bio je povijesni koncertni ciklus Glazbenih večeri (Serate Musicali) u kojoj samo u ovoj sezoni nastupaju Češka filharmonija, Francuski nacionalni orkestar te Kremerata Baltica s Marthom Argerich kao solisticom. Očekivanja su ispunjena i nakon ovacija solistica je izvela jedan (Bach–Liszt: Preludij), a orkestar čak dva dodatka (Trepak i Adeste Fideles). Na koncertu je, uz mnoge predstavnike hrvatske manjine u Milanu koje je okupio hrvatski konzulat, bio i doministar kulture Republike Hrvatske Berislav Šipuš, koji se prisjetio posljednjega koncerta hrvatskog orkestra u Milanu što ga je u istoj dvorani 2004. ostvarila Zagrebačka filharmonija pod vodstvom Michela Tabachnika. Vjerujemo da će gostovanje koje je uz HRT potpomogao i projekt Hrvatska kuća u suradnji ministarstava kulture i vanjskih poslova RH rezultirati novim suradnjama i turnejama.