Božić s Maticom u Bugojnu

Bugojno, jedna od dvanaest općina Srednjobosanskog kantona i istoimeno mjesto u BiH, smješteno u plodnoj Skopljanskoj dolini, nakon Drugoga svjetskog rata izraslo je u važno industrijsko središte, a tu je održavan i međunarodni šahovski turnir na kojem se natjecalo šest svjetskih prvaka, među njima i Gari Kasparov. Prema popisu stanovništva iz 1991. Bugojno je imalo oko 47.000 stanovnika, većinom Bošnjaka (42%) i Hrvata (34%). Rat je učinio svoje i Hrvati su s prijeratnih šesnaest spali na svega četiri tisuće, mahom starijega stanovništva. Danas je u Bugojnu, kao i u cijeloj BiH, u gospodarskom smislu vrlo teško. Još su živa sjećanja na ratne tragedije, ali živ je i duh optimizma.

Dobra atmosfera na božićnom sajmu / Snimio Mirza Balihodžić

Da je tomu tako, najbolje svjedoči Drugi božićni sajam u Bugojnu, koji je od 19. do 21. prosinca na središnjem trgu organizirao Ogranak Matice hrvatske u Bugojnu, koji su 2013. ustanovili mladi bugojanski entuzijasti. Tijekom trodnevnoga sajma, koji se može usporediti sa sličnim projektima u Zagrebu, poput Adventa na Zrinjevcu i Fuliranja u Tomićevoj, ostvarenima s mnogo većim sredstvima, sudjelovala su 23 izlagača iz cijele BiH, nudeći posjetiteljima, uz kuhano vino i rakiju, razne slastice, nakit, čestitke i ukrase, ali i knjige MH. Sa središnje pozornice odzvanjali su zvukovi božićnih pjesama, a u večernjim satima održani su posjećeni koncerti. Nastupile su ramske mažoretkinje, bugojanski tamburaši, klapa Bratovština iz Gorica-Sovića, mostarski Let’s GO i bugojanski bend Riky’s House. Na trgu je također bila postavljena izložba likovnih radova učenika Prve osnovne škole Jaklić s temom Božića. Svečano zatvaranje Božićnog sajma održano je 21. prosinca u Hrvatskom domu Bugojno, predstavom Lipa si, Teno Hrvatskoga narodnog kazališta Osijek, što je plod uspješne suradnje bugojanskog i osječkog OMH na čelu s Ivicom Završkim.

S predsjednikom Ogranka akademskim kiparom Antoniom Džolanom (1983) i članom Nadzornog odbora Jozom Miletićem u lokalu bugojanskoga Hrvatskog doma razgovarali smo o sajmu, planovima za budućnost, kao i o suradnji s drugim bugojanskim kulturnim institucijama s hrvatskim predznakom. Prostor je to u kojem djeluje udruga HVO-volonteri, koje su članovi zajedno s članovima OMH zidove okitili slikama hrvatskih velikana, a u kutu kafića uređena je mala čitaonica s knjigama MH. Na taj je način obnovljena tradicija s konca 19. stoljeća. Naime, u Bugojnu su članovi Matice hrvatske osnovali prvu hrvatsku čitaonicu, a ubrzo su izveli i prvu hrvatsku predstavu. Razgovarali smo u nedjelju nakon mise, tako da je prostor kafića i čitaonice, pun Hrvata u danas mahom bošnjačkom Bugojnu, odisao blagdanskim duhom.

Antonio Džolan i Jozo Miletić zadovoljstvo su izrazili dolaskom akademika Josipa Bratulića, koji je dan prije u ime predsjednika MH Stjepana Damjanovića pozdravio okupljene, održavši govor o Isusovu rođenju. Domaćini su zahvalili Matici hrvatskoj za donaciju 200 knjiga koje je Ogranku darovala Središnjica. Bratulića su proveli centrom pokazavši mu veliki adventski vijenac koji su izradili članovi Ogranka, kao i župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog, drugu po veličinu u Bosni, s vitrajima Stane Kregara, Slavka Šohaja, križnim putem Josipa Bifela, slikom Primanje u Treći red Gabrijela Jurkića te rozetom izrađenom prema nacrtima Ive Dulčića.

Antonio Džolan rekao je da su uz prvi, skro­mniji božićni sajam, članovi Ogranka suorganizirali izložbu uskrsnih pisanica, predstavili rad OMH u Mostaru koji je gostovao u Bugojnu, organizirali simpozij o sv. Antunu Padovanskom, darovali Matičine knjige najboljim učenicima. Džolan je istaknuo dobru suradnju s Matičinim ograncima u Grudama, Čitluku i Mostaru, ali i lokalnim hrvatskim kulturnim udrugama: spomenutom HVO-volonteri koje su članovi sagradili drvene kućice za Božićni sajam te hrvatskim kulturnim društvima Napredak i Kandija. „U 2015. planiramo osigurati prostor za rad, obnoviti književni časopis Obzorja koji je 1980-ih izlazio u Bugojnu te ustanoviti Dane Frane Jezidžića, bugojanskoga književnika za djecu, jednoga od 22 u ratu nestala Bugojanca. Zahvaljujemo na potpori načelniku Hasanu Ajkuniću i osobito Središnjici Matice hrvatske.“

Ostaje za kraj pozdraviti nastojanja najmlađega Ogranka MH u BiH i njegovim članovima zaželjeti mnogo uspjeha. Onim što su učinili dosad, osobito netom održanim Božićnim sajmom, mogu poslužiti kao primjer sličnim inicijativama i u mnogo većim sredinama.