Važan prinos historiografiji

Tematski broj časopisa za književnost i kulturu osječkog Ogranka Matice hrvatske Književna revija, posveta Ivi Mažuranu i njegovu prinosu hrvatskoj historiografiji, predstavljen je u Matici hrvatskoj 28. studenoga. Broj je nastao na temelju izlaganja 25 sudionika znanstvenog skupa posvećena djelovanju toga povjesničara, održana 2013. u sklopu obilježavanja Dana grada Osijeka i svečanosti na kojoj je Mažuran postao počasni građanin grada.

Uz nešto više od pola stoljeća rada i pisanja, uz iznimnu upornost i požrtvovanost, Ive Mažuran ostavio je neizbrisiv trag na proučavanju hrvatske povijesti te muzejske i arhivističke djelatnosti. Njegova najveća zasluga ogleda se u skupljanju izvorne povijesne građe po europskim metropolama, na kojoj je radio tijekom nekoliko desetljeća, te njezino priređivanje i objavljivanje. Istaknuo se i kao autor ili suautor nekoliko povijesnih monografija gradova. Objavljeni radovi u ovom broju donose kronološki pregled obrađenih autorovih tema te njihovu kritičku analizu. Među temama ističu se historiografski prinosi prije svega povijesti grada Osijeka, a zatim cijele Slavonije i Baranje tijekom stoljeća, od srednjovjekovne baštine, preko proučavanja rada Osijeka u vrijeme osmanlijskih osvajanja, izgradnje osječke Tvrđe, pa sve do istraživanja bliske prošlosti.

Zagrebačko predstavljanje novog broja Književne revije / Snimio Mehmed Hatipović

Na promociji sudjelovao je niz uglednika i povjesničara, a uz sama Mažurana govorili su potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić te gosti iz Osijeka: predsjednik Ogranka Matice hrvatske Ivica Završki, urednik Književne revije Ivan Trojan, direktor Osječkog arhiva Siniša Bjedov, te priređivači zbornika Zlata Živaković-Kerže i Hrvoje Pavić. Stjepan Sučić istaknuo je plodonosnost autora i njegovih više od trideset izdanih knjiga. Najvažnijom karakteristikom Mažuranova rada smatra njegovo zalaganje za što šire istraživanje hrvatske povijesti i njezine arhivske građe sa svrhom upoznavanja hrvatskoga naroda s njegovom prošlošću. Radom u Matici hrvatske, istaknuo je Sučić, Mažuran je najviše pridonio ohrabrivanjem ogranaka na stvaranje, rad i neumorno razmišljanje. Autor je na predstavljanju rekao kako se u životu uvijek vodio određenim putokazom, ali na putu, obilazeći europske arhive, uvijek se sjećanjima vraćao svome Osijeku. Naglasio je i kako, iako u osamdeset i sedmoj godini života, uz veliku potporu supruge, još istražuje i piše. Kazao je također da bi još godinama mogao istraživati samo povijesne isprave vezane uz Osijek, „iako je hrvatska historiografija uvelike napredovala“.

Ivan Trojan istaknuo je kako tematski broj doživljava kao pokušaj da se oduži Ivi Mažuranu kao najvećem poznavatelju povijesti grada Osijeka. Napomenuo je i kako je za njegov znanstveni opus vrlo bitan i njegov uređivački rad na više od 65 brojeva Književne revije te nizu zbirki pjesama. O uloženom trudu da zbornik ugleda svjetlost dana govorila je priređivačica Zlata Živaković-Kerže, iskazujući kako radovi svjedoče o raznovrsnosti Mažuranova djela, koje je tijekom uredničke, znanstvene i sveučilišne njegove karijere snažno utjecalo na generacije povjesničara.