Od Matoša do Gavrana

U bjelovarskome Domu kulture 15. studenoga svečano su otvoreni Dani Matice hrvatske u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Predsjednica Ogranka Matice hrvatske Bjelovar Anita Blažeković podsjetila je kako je Matica od osnutka 1842. do danas dala neusporediv prinos razvoju nacionalne svijesti i promicanju kulturnog identiteta na svim područjima, dodavši kako je i danas aktualna misao hrvatskoga slikara Ise Kršnjavog da je u teškoj borbi za opstanak naroda kultura „jak i sjajan štit“.

Prigodnim govorom nazočnima se na otvaranju Dana obratio bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak, koji je apostrofirao kako su oni koji su u povijesti htjeli ukloniti Maticu iz hrvatskog društva htjeli ukloniti i hrvatski narod, hrvatsku državu, hrvatsku svijest, hrvatski kulturni i nacionalni identitet. Da je Matica hrvatska od neprocjenjive važnosti za hrvatsku kulturu i nacionalni identitet složili su se u svojim govorima i bjelovarski gradonačelnik Antun Korušec, koji je istaknuo da je Matica „čuvar nacionalnih i kulturnih interesa“ te da prije svih drugih institucija ima pravo na prefiks „nacionalna“ i „hrvatska“, te zamjenica župana Đurđica Ištef Benčić, koja je kazala kako je Matica njegovala duh hrvatskoga nacionalnog bića, „koji je imao važnu ulogu 90-ih godina u vremenu stvaranja neovisne hrvatske države“.

Književna večer s Mirom Gavranom / Snimila Senka Budimir / www.bjelovar.info

Na svečanom otvaranju posljednji je govorio predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, koji je u sjajnome govoru otklonio prigovore kako je stvaranjem hrvatske države postalo izlišno postojanje ove najstarije hrvatske kulturne institucije. „Mnogi koji nam nisu naklonjeni upućuju nam poruke da se vodom koja je protekla nitko ne može oprati ciljajući na to da smo možda imali slavnu povijest, ali da u suvremenom trenutku malo možemo učiniti. Najbolji su odgovor na to tisuće i tisuće ljudi koji se okupljaju oko matičinih programa, njezini prijatelji i novi članovi koji dolaze. Odgovor su programi koje smišljamo i ostvarujemo, raznoliki programi koji imaju svi zajednički nazivnik: čuvanje hrvatske posebnosti i hrvatskoga duha ili kako to volimo moderno reći: čuvanje nacionalnog identiteta“ – rekao je, među ostalim, akademik Damjanović.

Ceremoniju otvaranja nastupom je uljepšao zbor Glazbene škole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru te učenice medicinske škole koje su recitirale pjesme bjelovarskih pjesnika.

Osamnaestoga studenog akademik Ante Stamać predstavio je biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti, s naglaskom na četiri sveska izabranih djela Antuna Gustava Matoša koja su objavljena ove godine. Akademik Stamać održao je posebno predavanje za bjelovarske srednjoškolce, a posebno za građanstvo, dok je izabrane Matoševe tekstove interpretirao glumac Matija Jakšeković. Istoga je dana u Srednjoškolskome centru održana izložba starih knjiga i molitvenika, koji su za tu prigodu prikupljeni iz privatnih knjižnica stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije. 

Posebno zanimanje bjelovarske publike izazvala je književna večer s najprevođenijim hrvatskim književnikom Mirom Gavranom, održana dan poslije u Narodnoj knjižnici Petra Preradovića. Posjetitelji književne večeri s užitkom su slušali Gavranovo pripovijedanje o vlastitim djelima, ali i općenito o pogledima na književnost, te se pitanjima uključili u sadržaj večeri.

Dan 21. studenoga obilježilo je iznimno zanimljivo i eruditivno predavanje Matea Žagara o hrvatskom književnom blagu te izložba pretisaka i faksimila hrvatskih rijetkih knjiga, a dan poslije slavljena je misa za pokojne članove Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru, dok su akademik Stamać i glumac Jakšeković Matoša približili daruvarskoj publici.

Dani Matice hrvatske nastavljeni su i početkom sljedećega tjedna, kad je Stipe Kutleša u Daruvaru, Hercegovcu i Garešnici predstavio Stoljeća hrvatske književnosti i stvaralaštvo hrvatskoga velikana Ruđera Boškovića.

Idućeg dana u Kulturnom i multimedijskom centru Bjelovar prikazan je film Nikad se nisu vratili autorice Nade Prkačin, koji tematizira zločine nad Hrvatima počinjenima u Lici u srpnju 1941. Sutradan su predavanje o jeziku održali Katica Šarlija i Mijo Lončarić.

Za četvrtak, 27. studenoga, najavljeno je predavanje Bože Skoke o hrvatskom identitetu, a svečano zatvaranje i predstavljanje zbirke pjesama Gorana Gatalice održat će se u subotu, 29. studenoga, u Daruvaru.