Nasljeđe ilirizma

U okviru ovogodišnjih Kukuljevićevih dana u Varaždinskim Toplicama 29. listopada održan je interdisciplinarni književno-znanstveni skup Odjeci slobodarskih ideja hrvatskog narodnog preporoda u Velikom ratu. Skup je priređen u ozračju obljetničkih dana: preimenovanja Matice ilirske u Maticu hrvatsku 1874. i raskida svih državnopravnih odnosa Hrvatskog sabora s Austro-Ugarskom Monarhijom 29. listopada 1918, čime je Hrvatska proglašena slobodnom državom.

Izlaganje Božene Filipan

Uvodno su u Hotelu Minerva nastupili tamburaški orkestar OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića pod ravnanjem Zlatka Pipleka te dramska družina scenskom igrom Kameni svatovi mentorice Ane Lodeta, dok je nakon pozdravnih riječi radni dio skupa otvorio Ivan Biondić prezentacijom u povodu 200. obljetnice rođenja Ivana Mažuranića. Božena Filipan prikazala je Stavove i postupke Ivana Kukuljevića Sakcinskog u borbi za federalizam Austrijske Monarhije i darovala sudionicima presliku Kukuljevićevih rasprava objavljenih pod pseudonimom X u stranačkom listu Domobran, pročitavši potom sažetak izlaganja Željka Holjevca o temi Samostalci i unionisti prema hrvatsko-mađarskim odnosima 1860-ih godina s posebnim osvrtom na ulogu Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Stjepan Laljak u izlaganju Ivan Kukuljević Sakcinski u tajnim spisima bečkih arhiva od 1854. do 1889. iznio je podatke koji svjedoče o doživotnom policijskom praćenju toga velikana.

U popodnevnom dijelu povjesničarke umjetnosti iz Restauratorskog zavoda Ministarstva kulture u Varaždinu Ivana Peškan i Vesna Pascuttini-Juraga prikazale su spomeničku baštinu Varaždinskih Toplica. Govorile su o sudbini antičkih aglomeracija u sjeverozapadnoj Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Varaždinske Toplice i o zaštićenom pokretnom inventaru u crkvi Sv. Martina i u kapeli Sv. Duha.

Božena Filipan govorila je i o značenju Posljednje poruke dr. Ante Radića hrvatskom narodu i skore odmazde srbijanske vlade kojom je uzrokovana tragična smrt njegove udovice, umirovljene ravnateljice Više djevojačke škole u Varaždinu Vilme Radić iz plemićke obitelji Hadrović dok je završnim izlaganjem prikazala i obrazložila psihosocijalne aspekte narodne pobune topličkih republikanaca.

Tijekom rasprave najavljen je zbornik radova sa skupa, a upućena je i molba Središnjici MH da posredovanjem svojih odjela sljedeće godine pomogne organizaciju Kukuljevićevih dana kojima se sustavno istražuju zasade Kukuljevića Sakcinskih i njihovih sljedbenika te se spomenička baština ugrađuje u sadržaje održiva razvoja kulturnog turizma. Ukazano je i na važnost daljega prikupljanja dokumentarističke građe o ratnim i poratnim zbivanjima u lokalnim zajednicama te na nužnost provođenja principa zavičajnosti na svim razinama školovanja.