Martina Prokl Predragović

Riječima kako je, na veliko iznenađenje, prema posljednjim istraživanjima Europske Unije, izdavačka djelatnost i dalje najveća kulturna industrija u Europi, otvorila je 37. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić. Ovogodišnje omiljeno jesensko okupljalište izdavača, pisaca i čitatelja trajalo je na Zagrebačkom velesajmu od 11. do 16. studenoga i održano je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture zemlje čiji je proračun trenutno najmanji od svih nacionalnih proračuna za kulturu zemalja Europske Unije. Onoliko koliko neki narod ulaže u kulturu i duhovne vrijednosti, u tolikoj će mjeri egzistirati i svijet će o njemu znati – mudro je zaključio Zvonimir Balog koji se tom prilikom nije šalio, a čije će šale i mudrosti, srećom zapisane i razbacane po znanim i neznanim policama, nedostajati.

Štand Matice hrvatske s interpretacijom Kožarićeva Matoša / Snimio Mirko Cvjetko

Sajmišni zvuci i mirisi

Ovogodišnji Interliber još je jednom opravdao svoj naziv. Ponovno smo se nekoliko dana kretali među štandovima prepunim knjiga, a gdjegod i njihovih autora, domaćih i stranih, u vrućoj atmosferi ukoričenih riječi, koju su podgrijavale stare i nove nesuglasice i nejasnoće, tekuća problematika sveopće krize, očajna klimatizacija Petog i Šestog paviljona, sajmišni zvuci i mirisi popratnih ugostitelja i prodavača… No o knjigama je riječ! I to o knjigama koje se, kako nam pokazuje oko stotinu tisuća posjetitelja Interlibera, i dalje listaju i razgledaju, ponekad i kupuju, na kraju, vjerujemo, i čitaju. I o njihovim izdavačima, kojih se na ovogodišnjem Interliberu okupilo 250 i kojima bi se, prema riječima ministrice kulture, sreća uskoro mogla nasmiješiti, a kora kruha omekšati, ukoliko uspiju pregovori s Ministarstvom financija te se omogući pokretanje posebnih kreditnih linija kojima će se osigurati novi, veći projekti za manje i veće nakladnike te alternativni modeli distribucije knjiga. Osim toga, Hrvatska je supotpisala na nedavno održanu Frankfurtskom sajmu knjiga deklaraciju o zajedničkoj europskoj suradnji na projektima knjižne industrije, što bi trebalo donijeti oslobađanje i povezivanje tržišta, kao i pojačavanje prijevodne djelatnosti. Također, u siječnju iduće godine očekujemo za javnu raspravu spremnu strategiju poticanja čitanja, što je, prema ministričinim riječima, jedna od najvažnijih politika u Europi vezanih uz knjigu. Dotad se hrvatsko izdavaštvo i dalje bori s velikim padom objavljenih naslova, teškom prodajom tiskanih djela i padom broja zaposlenih i prihoda, što se, u na trenutke prohodnoj atmosferi Interlibera, moglo i osjetiti. Predsjednik Udruge nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik Algoritma Neven Antičević upozorio je na začarani krug u kojemu se, poput ostalih industrija, nalazi i ona koja proizvodi knjige: proizvodnja novoga proizvoda zahtijeva kupca koji si ga može priuštiti, a budući da su trenutno takvi rijetki, neprodani se naslovi gomilaju, a za nove nema kapitala. Mnogi su zato i ove godine Interliber iskoristili kao izliku i priliku da s tim u vezi, računajući na sajamske popuste, koji nisu razočarali, i dostupnost velikog broja knjiga raznih izdavača na jednom mjestu, učine iznimku u mjesečnom troškovniku te se, stihijski ili planirano, obraduju željenim naslovom ili pak unaprijed osiguraju zalihu blagdanskih darova.

Istaknuti izdavači i hitovi

A knjiga i ove godine nije nedostajalo, ako je suditi po kvantiteti i šarenilu raznobojnih naslova koji su si pravili društvo u bliskosusjedskim odnosima, premda se većina od njih zasigurno neće ponovno sresti na nekim budućim policama. No kako je netko došao po kuharicu, netko po rijetku ili novu antologiju, netko po „što mu dođe pod ruku“, zaključak je kako su neki s ovogodišnjega sajma otišli sa smiješkom i punih vrećica, dok će drugi morati posjetiti još koju knjižaru ili pričekati, s nadom, do iduće jeseni. Iako je teško u nekoliko redaka sažeti ovogodišnju ponudu sajma, već su u najavi odjeknuli naslovi i gostovanja koja su, prognozirano, obilježila ovogodišnje događanje. Jedna od medijski najrazvikanijih knjiga s ovogodišnjeg Interlibera je Kapital u 21. stoljeću, autora Thomasa Pikettyja, koju je Profil objavio u prijevodu Nataše Desnica-Žerjavić. Prema mišljenju velikog broja vodećih svjetskih ekonomista, dvanaesta knjiga tog sljedbenika francuske socijalističke misli nedvojbeno je najvažnija knjiga ekonomske problematike objavljena od početka ovoga stoljeća, a donosi objašnjenje sve dubljega rascjepa između malobrojnih bogataša i gomile ostaloga stanovništva u cijelom svijetu, što Piketty razrađuje zanimljivo, slojevito i – prikladno. Profil je posjetiocima Interlibera priuštio i razgovor s Florence Hartmann, autoricom knjige Zviždači, koju odsad možemo čitati u prijevodu Andree Bagović. Hartmannova nam je poznata kao bivša glasnogovornica tužiteljstva haškog Međunarodnoga kaznenog suda za ratne zločine na tlu bivše Jugoslavije, a u svojoj trećoj knjizi obradila je i slučaj Ankice Lepej. Knjiga s likom njezine kolegice Carle del Ponte, spomenimo samo, mogla se na istom sajmu, na obližnjem štandu, kupiti po cijeni od 3 kune. Očekuje li slična sudbina i knjigu Hartmannove na nekom budućem Interliberu – vidjet ćemo. Nabrajanje novih naslova predstavljenih na 37. interliberu nezahvalan je posao. Spomenimo samo kako su svoje nove knjige objavljenje u Profilu, među ostalima, predstavili i Milko Valent, Rade Jarak, F. William Engdahl.

Fraktura je za ovogodišnji Interliber tradicionalno pripremila nekoliko zvučnih naslova domaćih i stranih autora, poput romana ovogodišnjega nobelovca Patricka Modianoa Ulica mračnih dućana i Mali Dragulj, umjetničke autobiografije Damira Zlatara Freya Kristalni kardinal, knjige sjećanja Spašeni iz Zagreba Paula Schreinera, roman prvijenac Ognjena Sviličića Glava velike ribe, kao i nove romane Ivane Šojat-Kuči i Josipa Mlakića te knjigu proze Tatjane Gromače. Uz to, još i nestrpljivo iščekivan dio trilogije All Souls Debore Harkness Knjiga života, hit-roman Iskra Nevena Orhela te roman mladoga švicarskog autora Joëla Dickera Istina o Slučaju Harry Quebert.

Od predstavljenih novih izdanja Školske knjige svakako treba izdvojiti začetničku knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas autorice Suzane Marjanić, kao prvo cjelovito djelo o povijesti hrvatskoga performansa.

Izdavačka kuća Disput predstavila je na Interliberu jedanaest novih izdanja biblioteke Na tragu klasika, čijom je objavom u 2014. zaokružen niz od ukupno stotinu naslova dosad objavljenih u sklopu te nagrađivane biblioteke, a novu knjigu ogleda Idoli i barabe predstavila je tom prigodom i urednica biblioteke Irena Lukšić, nominirana za ovogodišnju nagradu Kiklop.

Na Interliberu je predstavljen i pobjednik VBZ-ova natječaja za najbolji neobjavljeni roman godine, koji je u 2014. osvojio Ivica Prtenjača s romanom Brdo. Dodijeljena je i nagrada Ovca u kutiji za najbolju hrvatsku slikovnicu, koja je ove godine pripala Marijani Jelić za slikovnicu Coprnica Dragica, dok je istu nagradu, ali po odluci dječjega žirija, osvojila Sretna kućica, za koju su tekst napisale Karmen Delač-Petković i Dijana Arbanas, a za ilustracije se pobrinuo Darko Macan. Dječje boje na Interliberu branila je i Silvija Šesto, predstavljajući naklade Hrvatskoga društva književnika za djecu i mlade te Semafora. Govoreći o dječjoj književnosti i sajmovima, spomenimo usput i kako će na proljeće iduće godine Hrvatska biti zemlja-gost na Sajmu knjiga u Bologni, specijaliziranu za dječju književnost.

Interliber je i ove godine zaljubljenicima u klasike i studentima književnosti poslužio kao prilika da po povoljnoj cijeni nadopune naslove i dalje tražene biblioteke Parnas Matice hrvatske, koja je predstavila i neka nova iznimna izdanja, poput knjige Sveti trokuti – topografija hrvatske mitologije autora Vitomira Belaja i Jurja Belaja, zanimljivo i specifično interdisciplinarno djelo na razmeđu znanstvene i znanstvenopopularne književnosti.

Dočekali smo i pojavu obostranoga Velikoga suvremenoga hrvatsko-slovenskog rječnika autorice Anite Peti-Stantić, koji je objavio Mozaik, a na svoje su došli i ljubitelji stripova i znanstvene fantastike.

Razočaranje i sreća

Ovaj kratki pregled bio je, naravno, tek nepravedan i vjerojatno i više no nasumičan izbor noviteta s ovogodišnjeg Interlibera. No čini mi se kako je, što zbog velike gužve i nepreglednosti izloženih knjiga, prezentacija na za to neadekvatnim mjestima i zamora izazvana višegodišnjim tumaranjima Interliberima – sličan i sveukupni dojam koji su s nama podijelili posjetitelji različitih književnih i osobnih interesa. Neki od njih utjehu su potražili i na Sajmu glazbe i multimedije te Sajmu Reboot Infogamer, koji su također održani ovih dana na Velesajmu, bez velike gužve i interesa.

No sve one koji će s gnušanjem odbiti suživot šatora, kobasica, narodne glazbe, svih generacija, knjiga raznorodnih koliko i posjetitelja i sudionika Interlibera, vjerojatno bi trebalo podsjetiti kako je riječ o sajmu, koji je, u nekim drugim uvjetima, po uzoru na neke druge, naravno, bilo moguće organizirati mnogo smislenije i bolje. Onima koji nakon dugogodišnjeg iskustva ne doživljavaju napadaj panike od spomena Interlibera, kao i onima koji još uživaju u njegovim čarima ili pak onima koji su sve morali obići zbog službene dužnosti – a još ima i takvih, možda se ipak posrećilo. Budimo na kraju iskreni. Svatko tko je, svemu unatoč, na sajmu kupio knjigu koja mu nešto znači, bez obzira na to bila to kuharica, atlas, rječnik, stručna knjiga ili poetska zbirka – proglasit će ovogodišnji Interliber dobrim. Jer se brzo oporavljamo kad dobijemo zadovoljštinu. Svi ostali… Nisu imali sreće, ili snage, ove godine…