Predane Nacionalne književne nagrade

SAD – Američki ratni veteran Phil Klay dobitnik je najvažnije američke književne nagrade, National Book Award za beletristiku, koja mu je dodijeljena za zbirku priča o vojnicima u kaosu i uništenju iračkog rata.

Sam autor zbirku Redeployment, seriju kratkih priča ispričanih iz različitih perspektiva, radnja kojih se događa u Iraku i SAD-u, opisao je kao neku vrstu katarze proživljene tijekom prilagodbe životu nakon povratka iz Iraka. Nagrada u kategoriji publicistike dodijeljena je Evanu Osnosu za Age of Ambition: Chasing Fortune, Truth, and Faith in the New China u kojoj bivši dopisnik New Yorkera iz Kine opisuje sukob između rastućeg individualizma i pokušaja kineske Komunističke partije da zadrži kontrolu. Louise Glück nagrađena je u kategoriji poezije za zbirku Faithful and Virtuous Night, a Jacqueline Woodson za književnost za mlade za Brown Girl Dreaming. Medalja za poseban prinos američkoj književnosti dodijeljena je američkoj spisateljici Ursuli Le Guin. Le Guinova je nagradu u kategoriji beletristike već dobila 1973. za The Farthest Shore.

Objavljen popis finalista Coste

VELIKA BRITANIJA – Memoari neurokirurga i prvi roman bivše mormonke našli su se na popisu finalista ugledne britanske književne nagrade Costa, nekada poznate pod imenom Whitbread.

U Do No Harm: Stories of Life, Death and Brain Surgery, neurokirurg Herny Marsh pruža uvid u svoj posao u operacijskoj sali. U kategoriji publicistike uz njega su nominirani John Campbell s biografijom Roya Jenkinsa, Marion Coutts s The Iceberg i Helen Macdonald s H is for Hawk. Među finalistima su u kategoriji beletristike Neel Mukherjee s The Lives of Others i Ali Smith s How to be Both, oboje ove godine nominirani i za nagradu Man Booker, uz Monique Roffey s House of Ashes i Colma Toibina s romanom Nora Webster. Bivša mormonka Carys Bray nominirana je u kategoriji prvog romana s A Song for Issy Bradley, uz Mary Costello s Academy Street, Emmu Healey s Elizabeth is Missing i Simona Wroea s Chop Chop. Ove godine u utrku za nagradu Costa ušlo je 640 knjiga, što je najveći broj od osnutka nagrade 1971, koja je tada nosila ime Whitbread. Dobitnici nagrade vrijedne 5.000 funti u kategorijama romana, biografije, prvog romana, poezije i knjige za djecu bit će objavljeni početkom siječnja, a tri tjedna poslije i dobitnik nagrade za knjigu godine, vrijedne 30.000 funti.

Umro brazilski pjesnik Manoel de Barros

BRAZIL – Jedan od najpoznatijih suvremenih brazilskih pjesnika, Manoel de Barros, umro je u 97. godini.

Rođen u mjestu Cuiabá, Manoel de Barros prvu zbirku Poemas Concebidos Sem Pecado objavio je 1937. u samo dvadesetak primjeraka. Književnu je pak slavu postigao i najveći dio izdanja od ukupno 18 zbirki pjesama te više knjiga za djecu i autobiografskih tekstova objavio tek potkraj osamdesetih godina. De Barros je dobitnik brojnih književnih nagrada, među njima dvaput Premio Jabuti, najvažnije brazilske književne nagrade, za O fazedor de amanhecer i O guardador das águas.

Kleistova nagrada predana Marcelu Beyeru

NJEMAČKA – Na svečanosti u Berlinu ovogodišnja Kleistova nagrada predana je Marcelu Beyeru.

49-godišnji pisac iz Dresdena u romanima, pjesmama i esejima obrađuje mračno isprepletanje znanosti, umjetnosti i politike u njemačkoj i europskoj povijesti 20. stoljeća, naveo je žiri. Poznat po knjigama Flughunde, Spione i Putins Briefkasten, Beyer je dobio brojne nagrade, među njima i one nazvane po Heinrichu Böllu i Oskaru Pastioru. Zaklada Heinricha von Kleista nagradu je osnovala 1912. i ukinula 1933. kako bi spriječila da je preuzmu nacisti. Ponovno ju je 1985. osnovalo Društvo Heinricha von Kleista, otkad je predaje svake godine u Berlinu. Među dosadašnjim dobitnicima nagrade vrijedne 20.000 eura bili su Heiner Müller, Herta Müller, Daniel Kehlmann, a lani ju je dobila Katja Lange-Müller.

Kertész kritizira New York Times

MAĐARSKA – Mađarski književni nobelovac Imre Kertész predbacio je dnevniku New York Times cenzuru.

Prošle godine Kertész je listu dao intervju koji nije objavljen, jer, kako tvrdi, u njemu nije htio kritički govoriti o desno-nacionalnoj vladi mađarskog premijera Viktora Orbána. Kako je naveo u intervjuu mađarskom časopisu Szombat, odbio je američkom novinaru opisati Orbánov režim kao diktaturu, jer takve ocjene drži „neodgovornima“. 85-godišnji pisac, koji je 2002. dobio Nobelovu nagradu, najpoznatiji je po romanu Čovjek bez sudbine, u kojem je obradio svoje iskustvo u nacističkom konclogoru.