Duhovno sviranje

U Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu 20. listopada nastupio je glasovirač Vedran Mihal. Vedran Mihal (Slavonski Brod,  1996) učenik je 4. razreda Gimnazije Matije Mesića i Srednje glazbene škole u Slavonskom Brodu u razredu Zdravke Tekić-Dadić, kod koje je kao šestogodišnjak započeo učiti glasovir. Mihal je sudjelovao na više regionalnih, državnih i međunarodnih natjecanja u disciplinama glasovira, solfeggia i povijesti glazbe te osvojio ukupno 19 nagrada. Izdvajamo prve (2006. i 2010) i druge (2004, 2012. i 2014) na Međunarodnom natjecanju mladih pijanista Zlatko Grgošević te Posebnu nagradu EPTA-e 2006. Ove godine sudjelovao je na 2. međužupanijskom glasovirskom natjecanju Virovitička klavirijada i s maksimalnim brojem bodova postao apsolutni pobjednik. Sudjelovao je i pobjeđivao na dvadesetak državnih natjecanja iz različitih predmeta, godine 2013. sudjelovao je na Svjetskoj geografskoj olimpijadi u Kyotu i vratio se u Hrvatsku sa srebrnom medaljom, a 2014. na istom natjecanju u Krakovu osvojio je zlatnu medalju. Polazio je seminare uglednih hrvatskih pijanista i pedagoga te snimao za HRT.

Snimio Mirko Cvjetko

Na programu su bili Preludij i fuga u d-molu, BWV 875 iz 2. knjige Dobro ugođena glasovira J. S. Bacha, Beethovenova Sonata u C molu, op. 13, Patetična, Koncertna etida un sospiro, S 144/3 F. Liszta, Scherzo br.1 u h-molu, op. 2 F. Chopina, Etida br. 3 Z. Tanodija i na kraju još i Scherzo br. 2 u b-molu, op. 31 F. Chopina.

Vedran Mihal (16) izveo je već na početku recitala prvorazredno, stilski i tehnički, Preludij i Fugu J. S. Bacha. Na to se u rasporedu koncerta sjajno nadovezala Beethovenova Patetična sonata, svirana u jasno izvedbeno uobličenu i pedagoški postavljenu sonatnom obliku, proživljeno i sa suverenom tehničkom točnošću izgovora te s odabranim dozama dinamike, a sve u ljepoti svima poznata djela svjetske pijanističke literature. U daljem slijedu programa, s djelima glasovirskih virtuoza i našeg Zlatka Tanodija, Vedran Mihal pokazao je raskoš virtuoziteta u romantičnoj skladbi Franza Liszta i dva scherza Frederica Chopina, između kojih je bila izvedena zvukovno simpatična i slušno dopadljiva Etida br. 3, od njih četiri Zlatka Tanodija praizvedenih na Osorskim glazbenim večerima 2002.

Treba na kraju reći da smo u punoj dvorani mladih osjetili duhovno obogaćenje svirkom našega vrlo sposobnog Vedrana Mihala, koji bi nas trebao još zasigurno mnogo puta ugodno iznenaditi i oduševiti umjetničkim nastupima. Iskustvo nam govori, kako u životu umjetnika visoko kultivirana izvedba, dakako od onog koji zna i može, često puta bez slučajnosti stavlja umjetnika u prvi plan u društvu. A iz te činjenice proizlazi niz prednosti u zastupanju naše domovine, malobrojnog hrvatskog naroda, ispunjene ljudima raznolikih visokih sposobnosti, koje tako mogu donositi i osobnu i važnu zajedničku korist za nas u zajednici mnogobrojnih naroda.