Slavonski uspješnici u Vinkovcima

Knjiga Novi filološki prinosi akademika Stjepana Dam­janovića objavljena u izdanju Matice hrvatske na 20. danima Josipa i Ivana Kozarca proglašena je knjigom godine u kategoriji znanosti, dok je nagrada za životno djelo dodijeljena uglednom jezikoslovcu Marku Samardžiji. Nagradu za proznu knjigu godine dobila je Julijana Matanović za knjigu I na početku i na kraju, bijaše Kava, dok je povelja uspješnosti uručena Milici Lukić i Veri Blažević-Krezić za knjigu Divanimo, dakle postojimo.

Laureati na Danima Josipa i Ivana Kozarca
Snimio Gordan Panić / Glas Salvonije

Jubilarna manifestacija koju su u svrhu prezentacije i valorizacije hrvatske književne riječi utemeljili Slavonska naklada Privlačica u Vinkovcima, Društvo hrvatskih književnika, Vukovarsko-srijemska županija, Grad Vinkovci i vinkovačka Uprava šuma održana je u Vinkovcima od 23. do 25. listopada. Program je započeo polaganjem vijenaca na grobove književnika Josipa i Ivana Kozarca na vinkovačkom Gradskom groblju
te predstavljanjem Izabranih djela Josipa Kosora, o čemu su govorili Ivica Matičević i Dubravko Jelčić te knjiga Julijane Matanović I na početku i na kraju bijaše Kava, koju je uz autoricu predstavila Ružica Pšihistal. O stoljećima hrvatskoga jezika na znanstvenom skupu sljedeći dan govorili su povjesničari jezika Agneza Sabo, Mirjana Horvat, Ermina Ramadanović, Stjepan Damjanović, Marko Samardžija i Marija Znika, dok su na pjesničkoj priredbi Živi kapitali nastupili hrvatski pjesnici i prozaisti Tito Bilopavlović, Ljerka Car Matutinović, Josip Cvenić, Jakša Fiamengo, Pajo Kanižaj, Goran Rem, Adam Rajzl, Julijana Matanović, Miroslav S. Mađer, Božidar Petrač i Mladen Kušec. U nastavku programa održan je prijem kod gradonačelnika Vinkovaca Mladena Karlića te svečanost uručenja priznanja laureatima. Organizatori su za sudionike također priredili izlet Putevima Jose i Ive Kozarca u lovište Kunjevci, a subotnje Jutro poezije bilo je posvećeno Matošu u povodu stogodišnjice pjesnikove smrti.

Marko Samardžija (1947) hrvatski je jezikoslovac i sveučilišni profesor kroatistike. Obnašao je dužnost predstojnika Katedre za hrvatski standardni jezik i pročelnika Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Autor je više knjiga i studija u kojima se bavi poviješću hrvatskoga književnog jezika.

Nagrađena knjiga akademika Damjanovića, nastala na temelju tridesetpetogodišnjeg istraživačkog rada, donosi dvadesetak filoloških rasprava o važnim, ali manje poznatim temama predstandardizacijskih procesa u hrvatskome jeziku, prinose hrvatskih filologa istraživanju staroslavenskoga jezika i hrvatskoglagoljskih tekstova te slavonske zavičajne teme posvećene J. J. Strossmayeru i šokačkome književnom fenomenu.