Vinkovački prinos znanosti

U Vinkovcima je 10. i 11. listopada održan znanstveni skup Hrvatski prirodoslovci 23. U ime organizatora, Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske koji je prije 23 godine utemeljio simpozij, pozdravne riječi uputila je pročelnica Jasna Matekalo Draganović. Kazala je kako je smisao skupa osvijetliti djela znanih, ali vrlo često i manje poznatih, vrijednih i marljivih ljudi, koji su dali veliki prinos hrvatskoj znanosti. Prvi skupovi održavali su se u Zagrebu, a zatim se, s idejom da se o ljudima i drugim vrijednostima nekoga kraja govori u tome kraju, krenulo prvo u veće sveučilišne centre, potom i druge gradove.

U ime suorganizatora pozdrave su uputili Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i Nikola Križanac, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije. Akademik Nenad Trinajstić govorio je u ime pokrovitelja, HAZU, a skup su pozdravili i počelnik Upravnog odjela za kulturu i turizam Grada Vinkovaca Mario Banožić te pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i šport Vukovarsko-srijemske županije Jadranka Mustapić Karlić. Trinajstić je istaknuo je da HAZU sve 23 godine podupire skup Hrvatski prirodoslovci kao pokrovitelj podsjetivši na prvi skup održan 7. veljače 1992, koji je bio je prvi znanstveni skup u samostalnoj Hrvatskoj.

Životinjski preparati s izložbe

Radni dio skupa otvorilo je izlaganje arheologa Aleksandra Durmana Vinkovci, najstariji grad u Europi. „Ima dosta gradova koji se guraju da budu prvi, ali ja vam mogu reći da su Vinkovci ipak najstariji“, kazao je Durman, koji svoju tezu o Vinkovcima kao najstarijem gradu u Europi temelji na činjenici da nijedno drugo naselje nema tako dugo razdoblje stalne naseljenosti na svom prostoru. Riječ je o 8200 godina neprekinutoga života na prostoru Vinkovaca od prvoga naselja do danas, zahvaljujući povoljnim geografskim, klimatskim i komunikacijskim preduvjetima. U kontinuitetu naseljenosti od starijega kamenog doba do danas, o čemu svjedoči silno bogatstvo arheoloških nalaza, Durman je kao posebno važne izdvojio starčevačku, vinčansku, sopotsku, vučedolsku i vinkovačku kulturu.  

Vinkovački prirodoslovci

S prvim izlaganjem započeo je i niz znamenitih imena vezanih uz Vinkovce. Aleksandar Durman podsjetio je na tri vinkovačka arheologa kojih su imena nezaobilazna u razvoju hrvatske arheologije: Josipa Brunšmida, Viktora Hoffillera i Stojana Dimitrijevića. Jasenka Krznarić Barić i Jasenka Celić nastavile su s istaknutim prirodoslovcima i matematičarima koji su bili učenici ili profesori vinkovačke Gimnazije s prijelaza 19. na 20. stoljeće, a to su biomedicinari: Franjo Čordašić, Milan Emil Amruš, Ivan Hoić, Julije Domac, Ilija Abjanić, Konstantin Georgević, Antun Vrgoč, Stanislav Ilakovac, Antun Levaković, Andrija Štampar, Jaroslav Ječmen, Radovan Bošnjak i Vitus Graber te fizičari i matematičari: Janez Zajec, Ivan Benigar, Franjo Divić i Oton Kučera. O Konstantinu Georgeviću opširnije se moglo čuti u prezentaciji Vanje Flegara, suautora s Nenadom Trinajstićem rada Konstantin Georgević i Zvonimir Pinterović, doktori kemije. Učenik vinkovačke gimnazije Konstantin Georgević (1875–1941), jedan je od prvih doktoranada kemije na zagrebačkom obnovljenom Sveučilištu, redoviti profesor Ekonomsko-komercijalne visoke škole u Zagrebu i predstojnik Laboratorija za istraživanje i poznavanje robe-odjeljenje za poznavanje robe. Doktor kemije Zvonimir Pinterović (1904–1954), također je vinkovački gimnazijalac, a neko vrijeme i profesor, te redoviti profesor na Tehničkom fakultetu u Zagrebu i na Katoličkom sveučilištu u Louvainu (Belgija). Georgević i Pinterić autori su brojnih znanstvenih radova te udžbenika. 

S izložbe u vinkovačkoj Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića / Snimio Mirko Cvjetko

Srce hrvatskoga šumarstva

Rad Život i djelo hrvatskoga velikana Gjure Pilara (1846–1893) predstavio je Branko Hanžek, suautor s Tatjanom Kren. U radu o svjetski poznatu geoznanstveniku, profesoru mineralogije i geologije te astronomije, prvom prirodoslovcu na Sveučilištu u Zagrebu i prvom prirodoslovcu rektoru Sveučilišta, članu JAZU (danas HAZU), autori su posebno istražili dva segmenta Pilarova djelovanja, dosad nepoznata ili nedovoljno poznata: njegov prinos hrvatskom mjeriteljstvu (metrologiji) te njegov odnos prema astronomiji i prinos hrvatskoj astronomiji. Isti autori potpisuju i rad o dvojici Kučera, krajiškom učitelju Franji Kučeri (1819–1892) i njegovu najstarijem sinu, hrvatskom velikanu i predsjedniku Matice hrvatske Otonu Kučeri (1857–1931), najvećem hrvatskom popularizatoru tehnike te prirodoslovlja, posebice astronomije, piscu sjajnih knjiga, znanstveniku, profesoru, prosvjetitelju pedagogu. U radu, koji je iznijela Tatjana Kren, naglasak je stavljen na učiteljsku službu Franje Kučere od Gora, Petrinje i Otočca do Vinkovaca te odrastanje i vinkovački dio života Otona Kučere, koji je u Vinkovce došao kao četrnaestogodišnjak, a po povratku sa studija iz Beča s ocem je u Vinkovcima istovremeno u prosvjeti djelovao deset godina, do svoga odlaska u Požegu 1885.

U Vinkovcima, srcu hrvatskoga šumarstva, dio izlaganja bio je očekivano posvećen i šumarima vezanim uz Vinkovce. Paula Durbešić, suautorica rada s Vlatkom Mičetić Stanković, predstavila je Đuru Koču (1853–1924), šumarskoga stručnjaka kojega odlikuje vrijedan prinos poznavanju hrvatske faune kukaca, a njegova zbirka kornjaša i danas se čuva u entomološkom depou Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Šumarskoga stručnjaka i prirodoslovca Oskara Agića (1869–1951) predstavio je Darko Posarić. Zaljubljenik u prirodu Agić, između ostaloga, autor je knjiga Pabirci iz lovstva, u kojoj se ponajviše bavi opisima vrsta životinja i ptica te Bilinstvo za šumarsko pomoćno osoblje, u kojoj podrobno opisuje šumske vrste drveća i grmlja. O fauni kukaca riječi je bilo i u izlaganju Marine Grgić, koja se sa suautorima Tomislavom Bogdanovićem, Pavom Dragičevićem i Kristinom Romanjek, pozabavila faunom vretenaca šume Spačve, dok je Mario Raguž govorio o zaštiti i očuvanju bijele rode u Vukovarsko-srijemskoj županiji. O veterinarskom stručnjaku, etnografu, etnologu i pučkom prosvjetitelju Marku Kadiću (1900–1988), autoru više od tisuću stručnih i prosvjetiteljskih djela, govorila je Vesna Vučevac Bajt, suautorica rada s Mariom Škrivankom. Vesna Vučevac Bajt referirala je i rad u suautorstvu s Ljubomirom Radovančevićem Priroda u pjesništvu Miroslava Slavka Mađera. Akademika Danila Blanuša (1903–1987), matematičara, fizičara, elektroinženjera, sveučilišnog profesora i jednog od najvažnijih hrvatskih matematičara 20. stoljeća, predstavio je Darko Veljan. O temi Prirodni elementi kao aktivni čimbenici u urbanoj genezi Vinkovaca govorio je Zvonko Pađan.

Prvi dan vinkovačkog okupljanja završen je predstavljanjem časopisa Prirodoslovlje Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske, 1–2/14, zbornika radova znanstvenog skupa Hrvatski prirodoslovci 23, u kojemu se uz predstavljene radove nalaze još i rad akademika Slavka Matića i Milana Oršanića Uloga Josipa Kozarca i njegovih suvremenika u razvoju povijesnoga preporodnog i modernističkog razdoblja šumarstva te sažetak rada Tomislava Dubravca Hrast lužnjak. Časopis je predstavila urednica Barbara Bulat, dok je završnu riječ na skupu dao Nikola Ljubešić. Drugi dan protekao je uz stručni izlet. Priređen je posjet Pastoralnom centru i crkvi Sv. Katarine djevice u Nijemcima, vožnja brodom Bosutom od Podgrađa do Lipovca te posjet Šumarskom muzeju, zbirci u Bošnjacima.

U sklopu ovogodišnjega izdanja u potkrovlju vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića predstavljena je prigodna izložba Učila i knjige Vinkovačke gimnazije s prijelaza 19. na 20. stoljeće koju su priredile Jasenka Celić, Jasenka Krznarić Barić, Melita Barić Tominac i Lela Matijević.