Zaštititi hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji

Šesti hrvatski slavistički kongres koji se održao u Vukovaru i Vinkovcima od 10. do 13. rujna okupio je 270 sudionika hrvatskih i inozemnih kroatista, slavista, filologa i kulturologa. Na jednoj od svojih tematskih cjelina pod nazivom „Hrvati izvan Hrvatske: Jezik, književnost, kultura“, raspravljao je i o položaju Hrvata Bunjevaca u Republici Srbiji te najnovijim asimilacijskim nastojanjima kojima su izloženi. Zaključeno je da su temeljem znanstvenih kriterija bunjevački govori u Srbiji sastavni dio novoštokavskog ikavskog dijalekta, inače najraširenijeg hrvatskog dijalekta, koji nije prisutan samo u Bačkoj, gdje Hrvati Bunjevci žive stoljećima, već i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj. Nastojanja da se iz subetničke osnove tamošnjih Hrvata i njihovih govora, koji čine sastavni dio hrvatske jezične baštine, osigura status posebnog „Bunjevačkog jezika i nacije“ koji se ima izučavati u državnim školama u Srbiji ocijenjena su nastavkom sustavne asimilacijske politike koja nema uporište ni u znanosti ni u demokratskim standardima Europske Unije u odnosu prema nacionalnim manjinama.

Stoga Kongres poziva predsjednika Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstvo kulture i predsjednika Sabora da o ovom kršenju prava hrvatske nacionalne manjine – jednog od temeljnih europskih civilizacijskih načela – nedvosmisleno progovori i zaštiti hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji te traži dosljedno poštovanje manjinskih prava, potpisanih i međudržavnim ugovorom.

Hrvatski će slavistički kongresi i unaprijed skrbiti o svim aspektima razvoja, zaštite i unaprjeđenja svih sastavnica hrvatskog jezika, književnosti i kulture.

U Vinkovcima, 13. rujna 2014.

red. prof. dr. sc. Stipe Botica,

predsjednik Organizacijskoga odbora
Šestoga hrvatskoga slavističkoga kongresa