Vinkovci su lokalitet svjetske važnosti

Arheolozi vinkovačkoga Gradskog muzeja već dva mjeseca provode zaštitna istraživanja na lokalitetu Blato gdje su nedavno otkrili jedno od najvećih naselja iz mlađega kamenog doba na ovim prostorima. Riječ je o trećem u nizu velikih arheoloških otkrića na području Vinkovaca u posljednje dvije godine koje će znatno pridonijeti spoznajama o tome kako se na ovim prostorima živjelo prije sedam tisuća godina. O najnovijim vinkovačkim nalazima te važnosti Vinkovaca kao arheološkog lokaliteta na globalnoj razini razgovaramo s Majom Krznarić Škrivanko i Hrvojem Vulićem iz Gradskog muzeja Vinkovci.

Lokalitet Blato kraj Vinkovaca iz zraka / Snimio Anton Papić

Maja Krznarić Škrivanko, voditeljica istraživanja

Što je sve otkriveno na arheološkom lokalitetu Blato kraj Vinkovaca?

M. K. Š.: Kilometar sjeverozapadno od Vinkovaca, na toponimu Blato, prilikom zemljanih radova za izgradnju bioenergane kraj tvornice Vinka otkriveni su objekti koji su ukazivali da je riječ o arheološkom nalazištu. Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Vukovaru odredio je da se moraju provesti zaštitna arheološka istraživanja. Arheološki odjel Gradskog muzeja Vinkovci u dva mjeseca istraživanja (zbog vremenskih uvjeta u 30 radnih dana) otkrio je naselje iz neolitika. Riječ je o otvorenom ravničarskom naselju mlađe kamenodobne sopotske kulture. Prije svega treba naglasiti kako se eponimni lokalitet Sopot nalazi samo 3,5 km jugoistočno od novootkrivenog lokaliteta na području Blata. U istraživanju je otkriveno 2500 m² naselja koje se sastojalo od stambenih zemuničkih objekta te pripadnih otpadnih jama, radnih jama, peći za proizvodnju keramičkih posuda i drugih objekata. Prvi put na vinkovačkom području otkriveni su i ukopi sopotske kulture. Otkrivena su tri groba, od kojih je najvažniji onaj dječji, s kosturom u manjoj jami u zgrčenom položaju na desnom boku.

Zašto je najvažniji?

M. K. Š.: Zato jer se takvi dječji ukopi vežu uz početak života u naselju.

Što ste još pronašli?

M. K. Š.: Zemunice i jame bile su zatrpane mnoštvom pokretne arheološke građe, počevši od ulomaka keramičkog posuđa tipičnih sopotskih oblika (kupe na nozi) i crne uglačane površine. Od ostalih nalaza tu su koštani i glineni predmeti, kao i kamene alatke. Uz obilje životinjskih kostiju u jamama je nađeno i nekoliko lubanja bovida (goveda) koje se obično povezuju uz kult plodnosti.

Koja je važnost ovoga otkrića?

M. K. Š.: Istraživanje je provedeno na velikoj površini od oko 2500 m² izravno ugroženoj građevinskim radovima. Nadzorom nad ostalim radovima na budućoj površini bioenergane na oko 96.000 m² u površinskom su sloju također otkriveni nalazi sopotske kulture, čime se to naselje iskazuje kao jedno od najvećih na ovim prostorima. I tri sopotska groba trenutno su jedina otkrivena na vinkovačkom području (1022 km²), na kojem je dosad ubicirano četrdesetak naselja sopotske kulture, koju – na osnovi rezultata tridesetak apsolutnih datacija – datiramo u razdoblje od oko 5000. do 4000. g. pr. Kr.

Dosad nisu provođena arheološka istraživanja na tom području. Što vas je potaknulo na istraživanje toga lokaliteta?

M. K. Š.: Prolazeći kraj tvornice Vinka kolega arheolog Hrvoje Vulić i viši stručni savjetnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Vukovaru Marko Mikolašević vidjeli su kako se provode zemljani radovi. Iako se na ovom području nije znalo za postojanje arheološkoga lokaliteta, kao i uvijek malo su zavirili u iskop i otkrili arheološke objekte. Odmah je dogovoreno da se s investitorom potpiše ugovor o zaštitnim arheološkim istraživanjima, što je u konačnici dovelo do otkrića velikoga neolitičkog naselja.

Što očekujete u nastavku istraživanja?

M. K. Š.: Zaštitna arheološka istraživanja su pri kraju. Ono što je sada pred nama jest obrada materijala. Počevši od pranja keramičkih ulomaka, njihova pregledavanja, slanja na restauraciju, a onda znanstvena obrada i objava. Životinjske kosti ići će na zooarheološku analizu na Veterinarski fakultet u Zagreb, uzorci zemlje vlažno se ispiru, a onda podvrgavaju arheobotaničkim analizama, uzorci kostiju i zuba analizama apsolutne starosti C14, ljudske kosti antropološkim analizama… Danas je arheologija interdisciplinarna znanost i bez svih tih analiza ne bismo bili u mogućnosti ispričati kako se na ovim prostorima živjelo prije sedam tisuća godina.

Hrvoje Vulić

Gospodine Vuliću, vaš je tim 2012. otkrio postojanje vrlo očuvana ranokršćanskoga crkvenog kompleksa iz doba vladavine rimskog cara Vinkovčanina Valentilijana I. Kako napreduje istraživanje na tom lokalitetu?

H. V.: Zasada je jedina novost to da je tijekom kolovoza ove godine ponovno provedeno geofizičko snimanje, jer se snimanje iz 2012. pokazalo nedostatnim. Ovaj put snimanje je obavila jedna slovenska tvrtka te su rezultati donijeli mnogo detaljniji i kvalitetniji tlocrt, koji će nam omogućiti bolju pripremu i arheološka istraživanja. Ovogodišnja istraživanja upravo su započela, a o rezultatima javnost će biti izviještena potkraj godine. Ono što mogu reći jest da ćemo na temelju geofizičkih snimaka otvoriti manju površinu u zapadnom dijelu objekta te očekujemo važne i zanimljive nalaze.

Prije dvije godine u Vinkovcima je otkrivena i zbirka luksuznoga srebrnog posuđa iz 4. stoljeća koju je pokojna arheologinja Vesna Girardi Jurkić stavila uz bok Seusovu blagu. Kako napreduje restauracija toga nalaza?

H. V.: Ostava srebra iz Vinkovaca trenutno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu, gdje je povjerena na čišćenje i konzervaciju najvećem stručnjaku za arheološki metal u Hrvatskoj Damiru Doračiću. Gradski muzej Vinkovci podnio je zahtjev Hrvatskom muzejskom vijeću i Vijeću za kulturna dobra za trajnu pohranu ostave u Gradskom muzeju Vinkovci te je od jednog vijeća dobio bezuvjetnu trajnu pohranu, dok je jedno vijeće uvjetovalo pohranu dokumentacijom o prostoru u kojemu bi se predmeti čuvali i/ili izlagali i dokumentaciju o sigurnosnim odnosno mirkoklimatskim uvjetima. Kako Gradski muzej raspolaže prostorima koji tek djelomično odgovaraju uvjetima čuvanja, a nikako izlaganja ovako važna i vrijedna nalaza, u tijeku su radnje za postizanje tih uvjeta, prije svega u suradnji s Gradom Vinkovcima, premda ne možemo reći da smo zadovoljni brzinom kojom se napreduje. Istovremeno, zbog brojnih obveza gospodina Doračića, velikih materijalnih troškova, ali i složenosti čišćenja i konzervacije, taj dio posla također sporo napreduje. Glavni je problem nedostatak dovoljno opremljenih radionica i radnika za posao konzervacije arheološkog metala. Problem je na nacionalnoj razini i zasad nije izgledno da će doći do rješenja. U ovom trenutku odgovara nam malo sporiji tempo konzervacije, jer, kao što sam rekao, radovi na postizanju idealnih uvjeta ne napreduju željenom brzinom.

Ono što je apsolutno imperativno jeste da se konzervacija, čiju složenost opet moram naglasiti, obavi apsolutno besprijekorno, pa makar to značilo i malo dulje čekanje. Jer radi se o nalazu nacionalne, pa i internacionalne važnosti, tako da je kvaliteta obavljenih radova najvažnija, a to je dio za koji se ne moramo bojati.

Obredni ukop djeteta čiji su ostaci otkriveni u Blatu

Jesu li recentna arheološka otkrića u Vinkovcima prepoznata i valorizirana u domaćoj i inozemnoj znanstvenoj javnosti?

H. V.: Jesu, ali prostora za napredak uvijek ima. Vinkovci su jedan od stupova arheologije u Hrvatskoj te su kao takvi prepoznati u Hrvatskoj, ali i u bližoj regiji. Osim stručnjaka Gradskog muzeja Vinkovci, na arheološkom materijalu iz Vinkovaca rade brojni domaći, ali i strani stručnjaci iz arheologije i srodnih područja te je upravo otvorenost i spremnost da se brojnim drugim stručnjacima dopusti uvid i obrada muzejske i arheološke građe jedini način da bilo koje mjesto, pa i Vinkovci, dobije zasluženu pozornost šire znanstvene javnosti. Nažalost, mnoge institucije u Hrvatskoj zatvorene su i nepovjerljive prema kolegicama i kolegama iz Hrvatske, a pogotovo onima izvan Hrvatske, te se na taj način ne može dobiti pravi uvid u arheološko bogatstvo koje se skriva po mnogim muzejima. Zahvaljujući radu svih prošlih i sadašnjih (a i budućih) radnika muzeja i njihovoj spremnosti da podijele svoja otkrića, možemo biti sigurni da će Vinkovci kao arheološki lokalitet svjetske važnosti svakako biti prepoznati.