Slavisti na istoku Hrvatske

Hrvatski slavistički kongres znanstveni je forum na kojem se otkriva i preispituje hrvatska jezična, književna i kulturna povijest i sadašnjost i objektivno progovara o vrijednosti naše književne i jezične baštine. Zamisao o pokretanju hrvatskih slavističkih kongresa potekla je na XI. međunarodnom slavističkom kongresu održanu 1993. u Bratislavi. Hrvatski su se sudionici toga kongresa složili u naumu da se u Hrvatskoj organiziraju hrvatski slavistički kongresi radi promicanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u svijetu i njezina vrednovanja izvan nacionalnih granica i smještanja u širi civilizacijski krug u kojem ona nije izolirana, već se mora prepoznavati kao njezin sastavni dio. Hrvatski slavistički kongresi važni su što hrvatski jezik, književnost i kulturu stavljaju u suodnos sa srodnim jezicima i uspoređuju s drugačijim jezičnim i književnim tradicijama. Različitost među najsličnijima najbolji je pokazatelj vlastitoga identiteta. Odnos je stranih slavističkih sredina različit prema kroatistici i ovisi o njihovoj filološkoj tradiciji i ideološkim utjecajima. Za afirmaciju kroatistike u svijetu važni su međunarodni i nacionalni slavistički kongresi koji moraju privući strane kroatisti i slaviste koji se bave kroatističkom problematikom. Stekne li kroatistika autonoman stručni i znanstveni status na vodećim sveučilištima u slavenskome svijetu, osigurat će put priznanja autonomna statusa i u zapadnoeuropskim akademskim sredinama. Hrvatski su se slavistički kongresi danas profilirali i afirmirali kao iznimno važne znanstvene manifestacije za afirmaciju kroatistike i slavistike.

Stipe Botica na otvaranju 6. hrvatskoga slavističkog kongresa / Snimio Gordan Panić / Glas Slavonije

Velik broj mladih znanstvenika

Organizacija prvog hrvatskog kongresa povjerena je akademiku Stjepanu Damjanoviću. Kongres je 1995. održan u Puli. Prvi je kongres morao probijati barijere nerazumijevanja i kročiti put povjerenja i potpore odgovornih institucija. Organizacija je drugoga Kongresa povjerena Dubravki Sesar. Kongres je održan 2002. u ratom ranjenom Osijeku. Treći je Kongres održan već mirnodopske 2002. u Zadru, a organizacija je povjerena kroatističkom književnom znanstveniku Cvjetku Milanji. Marko Samardžija vodio je organizaciju četvrtoga kongresa 2006. u Varaždinu. Peti je hrvatski slavistički kongres održan u Rijeci 2010. Organizacija je povjerena meni i mojim suradnicima. Prošli smo već uhodani put organizacijskih postupaka, ali smo u to recesijsko doba morali svladati mnoge financijske teškoće koje stoje na putu ostvarenja jednog velikog projekta, posebno u humanističkim znanostima. Šesti je hrvatski slavistički kongres održan od 10. do 13. rujna ove godine u Vinkovcima i Vukovaru. Organizacija je povjerena Stipi Botici. Kronologija i topologija pokazuje da je Hrvatski slavistički odbor Hrvatskog filološkog odbora kao organizator ovih kongresa ostao dosljedan u zamisli da se naizmjeničnim održavanjem skupa u unutrašnjosti i priobalju povezuje hrvatski sjever i jug.

Na ovogodišnji se Kongres prijavilo 270 sudionika s 230 izlaganja izabranih na temelju pozitivne recenzije. Među sudionicima je bilo tridesetak inozemnih znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rusije, Vojvodine i Kanade. Ovaj je kongres poseban po tome što je na njemu, osim afirmiranih znanstvenika, sudjelovao mnogo  onih koji su na početku svoje znanstvene karijere ili se tek u nju uvode. To su znanstveni novaci, poslijedoktorandi, polaznici doktorskih, ali i diplomskih studija, te poneki srednjoškolski profesori.

Kongres je 10. rujna svečano otvoren u vukovarskom Dvorcu Eltz. Skup su u ime organizatora pozdravili predsjednik Organizacijskog odbora Stipe Botica, predsjednica Hrvatskog filološkog društva Ivana Vidović Bolt, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Damir Boras i pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu Lahorka Plejić Poje. Prigodnim su se govorima obratili Staša Skenžić, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta,  Dubravka Đurić Nemec, načelnica Odjela za promidžbu knjige i čitanja u Ministarstvu kulture, Anđelka Peko, prorektorica Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, Jadranka Mustapić Karlić, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i sport Vukovarsko-srijemske županije, Marijan Pavliček, dogradonačelnik Grada Vukovara, Mario Banožić, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i turizam Grada Vinkovaca i mons. Ivan Ćurić, generalni vikar Đakovačko-osječke nadbiskupije.

Nakon svečanoga otvaranja uslijedila je tradicionalna dodjela nagrada. Povelju Stjepana Ivšića, koja je namijenjena hrvatskom jezikoslovcu, dodijeljena je akademiku Stjepanu Babiću (povelju je preuzela njegova kći Zrinka Jelaska). Povelja Antuna Barca, koja se dodjeljuje hrvatskom književnom znanstveniku, uručena je prof. emeritusu Stanislavu Marjanoviću, a Povelju Vatroslava Jagića, koja se dodjeljuje inozemnom slavistu / kroatistu za promicanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture, primila je ruska kroatistička paleoslavistica Svjetlana Olegovna Vjalova. Pokrovitelji su nagrada Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište „Josip Juraj Strossmayer“ u Osijeku i Školska knjiga.

Na početku radnoga dijela Kongresa održana su tri plenarna izlaganja. Profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Marko Samardžija održao je predavanje naslovljeno Slavonski doprinos opisu i kodifikaciji općehrvatskog standardnog jezika do polovice XX. stoljeća. Akademik Pavao Pavličić održao je predavanje pod naslovom Vukovar i njegovi velikani. Inozemna gošća Margaret Dimitrova sa Sveučilišta Sv. Kliment Ohridski u Sofiji održala je predavanje pod naslovom Mlađi prijevodi hrvatskih glagoljaša s latinskog: prevoditeljske strategije i izbori.

Širok luk tematskih područja

Radni dio Kongresa odvijao se u zgradi Ekonomske i trgovačke škole Ivana Domca u Vinkovcima. Izlaganja su se održavala tri dana – u jutarnjim i ranim popodnevnim terminima  –  naporedo u pet sekcija unutar osam tematskih područja.

Prvo tematsko područje „Hrvatsko glagoljska i paleoslavistička problematika“  zastupljeno je na svim dosadašnjim kongresima. S obzirom na zahtjevnost paleoslavističke i hrvatskoglagoljske problematike ta je sekcija imala nešto manji broj prijavljenih izlaganja. Sedamnaest je referata bilo raspoređeno u tri sekcije, a govorilo se o jezičnoj i tekstološkoj analizi hrvatskih glagoljskih tekstova. 

Za drugo je tematsko područje „Slavonski kontekst hrvatskoga jezika, književnosti i kulture“ bilo prijavljeno tridesetak referata, dok je uobičajeno zanimanje za dijakroniju i sinkroniju hrvatskoga jezika, za pitanja norme i kodifikacije hrvatskoga jezika u 20. stoljeću i jezičnu kulturu uopće dovelo znatan broj sudionika u više sekcija trećeg tematskog područja s naslovom „Razvoj hrvatskoga jezika: povijest, dijalektologija, standardizacija“. To je područje obuhvaćalo široki raspon tema i zauzelo drugo mjesto po broju sudionika i sekcija. Četrdeset i šest izlaganja odvijalo se u šesnaest sekcija, a između ostaloga govorilo se i o aktualnim pitanjima odnosa jezika i društva i temama objedinjenim naslovima Javna komunikacija i Jezična politika / politika i jezik.

Središnju temu Kongresa činilo je četvrto tematsko područje pod naslovom „Antun Gustav Matoš: Hrvatska mlada lirika – smjena paradigmi“. Tema je posvećena 100. obljetnici smrti Antuna Gustava Matoša i razvoju onodobne hrvatske književnosti. Dvadeset osam izlaganja bilo je raspoređeno u sedam sekcija:  Proza A. G. Matoša, Lirika A. G. Matoša, A. G. Matoš: glazba, putovanja, sjećanja, Matoš kritičar i kritika o Matošu, Matoš i Hrvatska mlada lirika (I), (II), Poetika 20. stoljeća.

Na književnu se problematiku četvrtog tematskog područja nadovezalo peto tematsko područje s naslovom „Teorijski i periodijski aspekti u proučavanju hrvatske književnosti“. U osamnaest je referata  bilo riječi o poetici 20. stoljeća, o starijoj hrvatskoj književnosti, o problemima književne historiografije. Svoje je mjesto našla i suvremena problematika hrvatske  književnosti, posebno suvremena hrvatska proza i hrvatska dječja književnost, te tematika književnosti i sjećanja.

Dobar je odaziv imalo i šesto tematsko područje posvećeno hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi u nastavi, a dio se izlaganja odnosio i na učenje hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika.

Sedmo tematsko područje pod naslovom „Hrvati izvan Hrvatske“ prvi je put našlo svoje mjesto u kongresnom programu. Obrađivale su se jezikoslovne i književne teme, kao i tematika tradicijske kulture Hrvata izvan domovine.

Najveći je odaziv bio za osmo tematsko područje pod naslovom „Općeslavistička problematika i hrvatski jezik, književnost i kultura“. Za ovo tradicionalno prisutno područje prijavilo se više od pedeset izlaganja. U tom su bloku prevladavale različite komparativne jezikoslovne teme, odnosno usporedbe hrvatskoga s drugim slavenskim jezicima na različitim jezičnim razinama, uključujući i obradu određenih jezičnih pojava u normativnoj literaturi. Iz slavističke su perspektive osvijetljena i pojedina jezičnopovijesna, dijalektološka i druga specifična pitanja vezana za hrvatski jezik. Slavenski kontekst hrvatske književnosti i kulture zaslužuje izuzetnu pomnju upravo zbog izrazitih posebnosti hrvatske književne povijesti u usporedbi s poviješću drugih slavenskih književnosti. Hrvatske specifičnosti najbolje se prepoznaju upravo u slavističkim jezičnim i književnim komparativnim istraživanjima i zato je nužno da hrvatski filološki skupovi budu i slavistički.

Besprijekorna organizacija

Nakon završetka referatskog dijela u sva tri kongresna dana bili su organizirani stručni izleti uz pratnju vodiča. Prvog dana sudionici su posjetili grad Vukovar i obišli Muzej ratne bolnice, Memorijalni centar i spomen-obilježje na Ovčari, te Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata. Nakon povratka iz Vukovara, sudionici Kongresa pridružili su se uzvanicima na svečanosti otvaranja kuće Ivana Kozarca i kulturno-umjetničkom programu, te  razgledavanju kuće koja pruža uvid u daleku prošlost Vinkovaca. Drugog radnog dana organiziran je obilazak srijemskog dijela Županije. Prva je stanica bila rodna kuća Antuna Gustava Matoša. S velikom smo zanimanjem slušali nadahnuto predavanje akademkinje Dubravke Oraić Tolić na temu „Matoš i žene“. Druga je stanica bio grad Ilok i obilazak kulturno-povijesnim spomenicima i konačno zajednička večera u opuštajućoj atmosferi na ladanjskom imanju Principovac. Treći je dan nakon službenog zatvaranja organiziran izlet u Đakovo i nakon prijama kod u nadbiskupa u miru Marina Srakića obilazak veličanstvene katedrale sv. Petra.

Na službenom zatvaranju u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima aklamacijom je prihvaćen tekst priopćenja Kongresa koji je upućen svekolikoj javnosti o asimilacijskoj politici Republike Srbije prema Hrvatima Bunjevcima u Vojvodini.

Zatvarajući kongres predsjednik Organizacijskoga odbora Stipe Botica obećao je objavljivanje kongresnih izlaganja u posebnom zborniku radova. A tek će objavljeni zbornik pokazati sve dosege ovoga skupa. Mi ćemo ga sudionici pamtiti po kvaliteti izlaganja, po konstruktivnim raspravama i besprijekornoj organizaciji do posljednjeg detalja. Zato su mnogi zaslužni, ponajprije Organizacijski odbor na čelu s predsjednikom Stipom Boticom i njegovi agilni tajnici – sveprisutni i poduzetni Davor Nikolić i zatajna i susretljiva Josipa Tomašić. Za raspoloženje i ugodnu atmosferu valja zahvaliti pojedincima i čelništvu Vukovarsko-srijemske županje, gradova i institucija u tradicionalno gostoljubivoj istočnoj Hrvatskoj u kojoj se još vide posljedice ratnih razaranja i koja je pogođena sveopćom gospodarskom krizom i prirodnim nepogodama.