Beč

U prostorijama Hrvatskoga centra u Beču 25. rujna u organizaciji bečkog OMH održano je predstavljanje knjige Bizarij – romana o povezanosti Osijeka i Beča putem lika i djela Eugena od Savoje autorice Jasne Horvat. Riječ je o hrvatskoj književnici, teoretičarki kulture i redovitoj profesorici na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, dobitnici prestižne nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost 2010. te Pečata grada Osijeka za doprinose u književnosti i populariziranje kulture 2011.

Autorica je govorila o svojim književnim tekstovima (Az, Bizarij, Auron, Vilikon i Alikvot) te o paradigmi kulturne proizvodnje kao preduvjetu kulturnog dijaloga i povezanosti. Posebno je predstavila ulogu lika i djela Eugena od Savoje, koju je opisala u romanu Bizarij (Naklada Ljevak, 2009), kao i u knjizi Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević, Naklada Ljevak, 2012). Navodeći ključne elemente biografije Eugena od Savoje, posebno je naglasila one koji su dugoročno oblikovali život grada Osijeka i šire regije. Ukazala je na različite djelatnosti kulturne industrije. Eugena od Savoje predstavila je kao poveznicu Osijeka i Beča, „predmet proizvodnje“ te na taj način i „proizvod“ koji spaja dva grada. (Zvonimir Vučur)

Hvar

Umjetnik Vlado Martek i arhitekt Damir Perinić u organizaciji hvarskog ogranka Matice hrvatske priredili su u Gradskoj loži u Hvaru izniman umjetnički doživljaj izložbom Matoš u Parizu, koja je održana od 13–20. rujna. Uz pomoć skulpture A. G. Matoša kipara Ivana Kožarića posjetitelji izložbe mogli su zajedno s Matošem „prošetati“ Parizom i svatko na svoj način doživjeti ono što je prije više od sto godina doživljavao slavni hrvatski pjesnik u stvarnom i duhovnom susretu s glavnim francuskim gradom. Konceptom izložbe i prigodnim tekstom Vlado Martek, a Damir Perinić izvrsnim fotografijama, potvrdili su da je „duhovna veza“ Matoša s Parizom živa i sto godina nakon pjesnikove smrti. O idejnom konceptu izložbe Vlado Martek je u prigodnom katalogu napisao: „Čitav projekt šetanja skulpture (kao ideje) po poželjnim mjestima Pariza odražava raspon od dinamičnog avangardnog osjećaja pa do statike klasičnog. Sinergija trojice autora i jednog Matoša pjeva i buči u fotografijama kao koracima i segmentima ideje putovanja/premještanja kroz život. Također poetizira uspomenu na vječnu umjetničku istinu da i naoko najmirnije, statične stvari putuju, kreću se poput duha, sažimaju se poput ideje, čas bivajući u domaćinstvu jedne duše, čas opet u oblaku kolektivnoga zlatnog arhetipa, našega ljudskog zajedništva kojemu umjetnost, iako prijeporna, tako mnogo prinosi ili svjedoči. Zaključno istaknimo da izložba Matoš u Parizu svjedoči kako duhovita i originalna ideja može pridonijeti da se potvrdi svrha i smisao umjetnosti, da zbližava i duhovno spaja gradove i ljude. (Tin Kolumbić)

Metković

U organizaciji Gradske knjižnice, Ogranka MH u Metkoviću i djelatnika OŠ don Mihovila Pavlinovića u Metkoviću je u povodu 25. obljetnice smrti pjesnika Stojana Vučićevića održan prigodan program pjesniku u čast. O djelu Stojana Vučićevića ovom je prigodom govorila Sanja Jurković, dok je Antea Nižić pročitala nekoliko njegovih pjesama. U spomen na Stojana Vučićevića u Gradskoj knjižnici izloženi su listovi mape Neretva u kojoj su uz grafike slikara Vatroslava Kuliša i Zlatana Vrkljana tiskani i Vučićevićevi stihovi u izdanju OMH Metković. (G. G.)

Murter

Trodnevni program Dana murterskih glagoljaša održan je od 19. do 21. rujna u organizaciji OMH u Murteru i Udruge zadarskih glagoljaša. Murter u glagoljici bio je naslov brojnih glagoljičkih radionica za djecu i odrasle, poput radionica izrade osobnih razglednica s morskim motivima, oblikovanja glagoljičnih slova u quilling-tehnici, oslikavanje tekstila glagoljičkim slovima, izrade knjižica najvažnijih spomenika, događaja i osoba iz murterske prošlosti i sadašnjosti s glagoljičnim nazivima od slame i sl. U župnoj dvorani Župe Murter bile su izložene i „dvije najvrednije knjige koje Murter ima“, kako je rečeno pri otvaranju dvodnevne izložbe glagoljskih matica iz 17. i 18. stoljeća, koje se čuvaju u župnoj crkvi. „Svrha je izložbe približiti javnosti glagoljsku baštinu koja se čuva u Murteru. Ujedno je i neposredan uvod u predstavljanje knjige Murterske glagoljske matice (1658–1706)“, kazao je za Šibenski list autor i izložbe i knjige povjesničar Kristijan Juran.

S Dana murterskih glagoljaša

Knjigu je uz autora u župnoj crkvi predstavila akademkinja Anica Nazor i recenzent Ivica Vigato, a tiskana je kao 3. svezak u seriji Posebnih izdanja Državnog arhiva u Pazinu. „Knjiga obrađuje najstarije sačuvane matice u murterskoj župi te iako autor tvrdi da se radi o lokalnoj građi, ona sadržajem i metodologijom daleko nadmašuje lokalno“, kazao je jedan od recenzenata Ivica Vigato. (G. G.)

Nova Gradiška

Ogranak Matice hrvatske u Novoj Gradiški organizirao je 11. rujna u Gradskoj vijećnici predstavljanje knjige Selo Mala: pripovijesti iz minulog doba članice Ogranka Zorice Lalić. Uz autoricu, knjigu su predstavili urednik Josip Ostić, likovni urednik Miroslav Prpić, fra Ante Perković i Evica Kraljić. U prepunoj dvorani Gradske vijećnice knjigu i rad Ogranka pohvalili su gradonačelnik Željko Bigović, zamjenica gradonačelnika Ljiljana Lukačević i fra Josip Vukoja, gvardijan franjevačkoga samostana u Cerniku. 

Članovi Ogranka, zajedno s prognanim Zrinjanima i njihovim potomcima, gardistima Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga RH, predstavnicima braniteljskih udruga iz Zagreba, Nove Gradiške i Slavonskog Broda te brojnim predstavnicima kulture i politike 14. rujna sudjelovali su na misi zadušnici za sve Zrinjane stradale u Drugom svjetskom ratu u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku. Misu je predvodio apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D’Errico u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem, zrinsko-gorskim arhiđakonom preč. Dragutinom Papićem i predsjednikom upravnog vijeća Zaklade fra Ivicom Petanjkom.  Prvi put, od kraja Domovinskog rata, obljetnica tragedije koja se dogodila 9. rujna 1943. u Zrinu, zbog vremenskih neprilika obilježena je izvan Zrina. (G. G.)     

Omiš–Podstrana

U prepunim prostorijama Narodne knjižnice Omiš 18. rujna predstavljena je deveta knjiga Ivana Šarolića Izabrane pjesme, koju je priredio Nedjeljko Mihanović, a likovno opremio Kažimir Hraste. Zbirka je to ponajboljih Šarolićevih pjesama iz prethodnih osam knjiga u Mihanovićevu izboru. Na više od 500 stranica nalazi se više od 300 pjesama poljičkoga pjesnika, koji je počeo objavljivati 1976. pod pseudonimom Ovidije Splićanin, kada mu je pogovor napisao Jure Kaštelan. Knjigu kojom autor obilježava 65. obljetnicu života objavili su ogranci Matice hrvatske iz Omiša i Podstrane te Društvo zagrebačkih Poljičana Sveti Jure i Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne, čiji je Šarolić član. 

Nedjeljko Mihanović u više je navrata pisao o Šarolićevu pjesništvu i u ovom je izboru kronološki izabrao pjesme koje svjedoče raznolikost izričaja od neorealizma, simbolizma do postmodernizma. Najviše je pjesama domoljubne tematike, koje svjedoče o bogatoj baštini, pjesnikovu zavičaju i rodnom mjestu Kostanju te Lijepoj našoj. Posebno je nadahnut sakralnom baštinom, pa gotovo da nema crkve ili svetog lokaliteta od Boke kotorske do Istre, koja se ne spominje u njegovim pjesmama. Stihovi su mu istinski izdanak poljičkoga pjesništva – kazao je Mladen Vuković. U programu predstavljanja knjige sudjelovali su Nedjeljko Mihanović, Mladen Vuković te Dragica Zeljko Selak i autor knjige Ivan Šarolić, koji su čitali izabrane stihove. (Ivica Luetić)

Orebić

Likovna udruga Pelješac i orebićki ogranak Matice hrvatske 20. i 21. rujna okupili su mnoge umjetnike na prvoj međunarodnoj likovnoj koloniji. Na koloniji su sudjelovali Stipe Nobilo, Emil Bobanović Čolić, Josip Trostmann, Goran Milinković, Ante Ljubičić, Mirica i Nikola Dubčić, Luce Đuraš, Dubravka Dreniški, Milica Krčmar, Velimir Ključe, Tea i Frane Šitum i Karin Grenc. Radovi kolonije bili su izloženi u čitaonici Napredak u prizemlju Pomorskog muzeja u Orebiću, a potom je organizirana aukcijska prodaja. Prikupljeni novac namijenjen je za unutarnje uređenje crkvice Svetog Navještenja – Luncijate u Orebiću koja se koristi kao izložbena galerija. (G. G.)

Samobor

Dvadeset treći susret samoborskih pjesnika Pri svetem Mihalu u organizaciji samoborskog OMH održan je 29. rujna u Galeriji Prica u Samoboru. Uz samoborske pjesniku u programu sudjelovali su članovi glazbenog odjela OMH. Priredbu je suorganiziralo Pučko otvoreno učilište Samobor. (G. G.)

Velika Gorica

Ogranak Matice hrvatske u Velikoj Gorici raspisuje književni natječaj Turopoljska poculica za kratku priču pisanu hrvatskim standardnim jezikom ili kajkavskim narječjem. Natječaj traje od 1. listopada do 25. prosinca, a u njemu mogu sudjelovati odrasle osobe s područja Republike Hrvatske s neobjavljenim radom. Kratka priča mora sadržavati najviše četiri kartice teksta. Rad treba biti poslan elektroničkom poštom na e-adresu: natjecaj.matica.gorica@gmail.com i u pisanom obliku na adresu: Matica hrvatska, Ogranak Velika Gorica, Antuna Grahovara 10, 10408

Muzej Turopolja

Velika Mlaka (s naznakom za Matičin književni natječaj). Kratku priču potrebno je umnožiti u tri istovjetna primjerka i na svakom naznačiti zaporku. Uz rad treba priložiti ime i prezime autora, adresu, broj telefona, e-adresu i zaporku kojom je označen. Prosudbeno povjerenstvo odabrat će po jedan najbolji rad na kajkavskom odnosno standardnom jeziku. Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni u 25. ožujka 2015. u Muzeju Turopolja u 19.00 sati u Velikoj Gorici te objavljeni u časopisima Luč i Kaj i lokalnim glasilima. (G. G.)

Virovitica

Proslava 780. godišnjice grada Virovitice, koji se prvi put spominje kao magna villa Wereucha u povelji hercega Kolomana, sina Andrije II. i tadašnjeg vladara hrvatsko-ugarskog kraljevstva, uveličana je četvrtim Mikeškim divanima u organizaciji virovitičkog ogranka Matice hrvatske na čelu s dugogodišnjim predsjednikom Ivanom Zelenbrzom i Draženom Bunjevcem, organiziranim zbog očuvanja kulturne baštine grada i ponajprije govora starih „Virov’tičana“, koje nazivaju još i Mikešima. Četvrti divani, održani u prostoru Gradskoga društva Crvenog križa Virovitice, bili su u svečanom tonu. Nakon uvodne „riči“ glumca Gradskog kazališta Mije Pavelka Mikeša, koji je „zagrij’o publjiku“ događaj je otvorila nova i najmlađa članica zaljubljenika autohtonog govora, svestrana i posebno nadarena u govornom izričaju te nekoliko puta nagrađivana dvanaestogodišnja Paola Cenger, koja je maestralno „iznijela“ priču Crkva svetog Roka. Priča je iz zbirke pripovijetki Između sunca i trave, koju je napisala Virovitičanka Jadranka Katarina Škrilec i uz njezino dopuštenje „prevedena“ je na mikeški zbog kroničnoga nedostatka tako pisane forme u virovitičkoj zaostavštini.

Autohtoni i obavezni, „živogovorni“ dio programa sa svojim prisjećanjima i mladenačkim doživljajima u stilu; „kak’ je njekad bilo“ otkrio nam je naturščik, 77-godišnji Đuka Černi, a povijesne crtice iz života grada prezentirala je kustosica Gradskog muzeja Dubravka Sabolić. Vrhunac programa bio je kad je svoje Mikeške impresije prenesene na papir u pravom pjesničkom stilu prvi put „uživo“ pročitala Natalija Vidak i svojim poetskim sadržajima o voljenom gradu i njegovim ljudima i događajima posebno obradovala. (Dražen Bunjevac)