Rat u devetoj umjetnosti

Prihvatimo li činjenicu da je Domovinski rat prijeloman u nastanku i očuvanju samostalne i suverene Republike Hrvatske, postavlja se pitanje kakva je njegova kulturna percepcija izražena raznim umjetničkim vrstama. Prisjetimo li se, primjerice, da su likovni umjetnici stvarali djela već u razdoblju najžešćega ratnoga žrvnja, a filmski su ih autori ostvarenjima slijedili u skladu s financijskim mogućnostima, prečesto se zaboravlja da je i strip dao snažan prinos umjetničkom očitovanju prijelomnih povijesnih zbivanja. No ostvarenja su devete umjetnosti o Domovinskom ratu razmjerno rijetka, a uzroke tomu nalazimo u dugogodišnjem nedostatku specijaliziranih časopisa na čijim se stranicama vrednuju radovi domaćih stripaša. Procjep nastao upravo u razdoblju uspostave samostalne hrvatske države razni su autori nastojali nadoknaditi objavljujući na stranicama kulturno rubnih, ali vrlo važnih tiskovina, kao što je primjerice bio nezaboravni Patak. Ipak u nešto više od dvadeset godina stvoren je ne toliko širok niz ostvarenja koja svjedoče o udjelu stripa u odrazu egzistencijalne borbe pri očuvanju državnoga i nacionalnoga integriteta, a pritom ne treba zaboraviti da su neki od autora i sami izravno sudjelovali u ratu.

Iz stripa Julija Radilovića

Netom objelodanjen strip-album Domovinski rat u stripu nakladnika Stripforuma zorno dokazuje s kolikim su žarom te razvidnom kvalitetom hrvatski autori interpretirali ratnu stvarnost. U kronološkom rasponu od 1991. pa sve do 2013. i stilskom od besprijekornoga realizma Julesa Radilovića do ekstatično duhovitih groteski Dubravka Matakovića, album na gotovo stotinu i pedeset stranica okuplja osamnaest stripova, manji niz strip-ilustracija i dvadesetak autora raznih naraštaja. Dakako, odrednicu žanra ratnoga stripa nužno je raščlaniti radi jasnije razrade građe toga iznimnoga albuma. Nedvojbeno je da borbeni segment u žanru zauzima ponajviše prostora pa ni Domovinski rat u stripu nije iznimka. U tome je segmentu u središnjici malena postrojba ili tek pojedinac, koji postaju mikrosvjetovima, odnosno pojedinačnim očitovanjem općih ratnih zbivanja, a njihov ih individualizam približava percepciji čitateljstva.

Borbeni segment

Desetak stripova koje možemo označiti tim žanrovskim odvojkom posve su osebujan iskaz autorskih svjetonazora i crtačkih stilova. Prošlogodišnji strip Vukovar Haš Nenada Barinića otvara album Domovinski rat u stripu. Rekonstrukcijom osobne priče autor razrađuje tjeskobna zbivanja tematski određena obranom i padom Vukovara, a smještajući individualno u širi društveni kontekst s iznimnim je realizmom stvorio djelo snažne emotivnosti. Tjeskoban položaj vojnika u jugoslavenskoj vojsci tijekom rata oslikali su scenarist Brajen Dragičević i crtač Goran Sudžuka u Savjesti, a ratni metež u Smislu rata Željko Gašić i Miodrag Ivanović Mikica. I dok je Savjest izrazito moralnoga predznaka, Smisao rata govori o odsutnosti etičkih vrijednosti u ratnome razaranju.

Stripovi Priča o kacigi Radovana Devlića, Amberg Andreja Rehara te Mudraci Štefa Bartolića smješteni su na prvu crtu bojišnice. Dok je Priča o kacigi sjajan prinos vrhunskome stvaralaštvu, nažalost preminuloga, Radovana Devlića, Amberg predano odražava apsurd ratnoga razaranja i uspješan pokušaj očuvanja kulturnih zasada personificiran u spašavanju klavira. Bartolićevi Mudraci karikaturalne su stilizacije i opreka humornoga predznaka opasnosti bojišnice te dosljedan odraz svjetonazora i stila toga hrvatskoga stripaša. Čistoći Devlićeva ili Bartolićeva crtačkoga iskaza možemo suprotstaviti stilske iskorake Franje Anžlovara u Prvoj crti i pogotovo Dušana Gačića u Medi. Oba su ostvarenja svjedočanstva u prvom licu i na vrlo poseban način progovaraju o ratnoj otuđenosti te o egzistencijalnim strahovima pojedinaca neprestano izloženih pogibelji. Gačić samosvojnim crtačkim stilizacijama naglašava i gubljenje ljudske višedimenzionalnosti, dok Anžlovar naglašava esencijalnu samoću pojedinca u susretu s opasnosti.

Izd. Stripforum, 2014.

Vatreno pranje crtača Esada Ribića i Čistače crtača Marija Kalogjere povezuje scenarist Miljenko Horvatić, a mogli bismo ih označiti preciznim stilskim vježbama. Predočavanje ekstravagantnih, ali i odvažnih pojedinaca u Vatrenom pranju te manje specijalne postrojbe u Čistačima ujedno je propitivanje akcijskoga u ratnome žanru. Nema dvojbe da je posrijedi i autorsko propitivanje mogućnosti jezika devete umjetnosti, propitivanje koje Domovinski rat ipak rabi kao kontekst, a ne okvir stripovskoga kazivanja. Ta se tvrdnja zasigurno ne može primijeniti na strip Četvorica Milana Tomasa o prijateljima, trojici Hrvata i Srbinu, stradalima u jeku ratnih zbivanja. Povijesni je kontekst jasan, a legendarni automobil Fićo koji se našao pod gusjenicama tenka simbol je hrvatskoga otpora i mitski znak pobjede slabijih nad snažnijima.

Dva stripa prerano preminula Edvina Biukovića, Novogodišnja balkanska rapsodija i Ticina priča, te probna tabla za strip Ptice prdilice svjedoče o stilskoj raskoši domaćega crtača koji je već zarana stvaralaštvom iskoračio iz nacionalnih okvira. Minimalizam Novogodišnje balkanske rapsodije uz besprimjernu lakoću crtačkoga poteza oprečan je potpunoj preciznosti probne table Ptica prdilica. Pritom Ticina priča, koja dodiruje rat u BiH, a ne Domovinski, čini vrhunce ovoga izdanja, a Biukovićevo značenje i izvrsnost potvrđuje i oprema Domovinskoga rata u stripu koja obuhvaća još nekoliko crteža autora čiji se talent nije uspio u potpunosti ostvariti.

Zanimljivo je da su tek dva uratka u albumu kolorirana, a upravo je u njima očitovan metažanrovski pomak od čisto ratnoga prema dvama smjernicama fantastičnoga. Pritom se Zvijeri Mate Klarića od borbenoga ratnog stripa primiču žanru strave, dok Jelena i ja od ratne drame prilaze znanstvenoj fantastici. Metaforičnost je obaju radova izražena, a ako u prvom od navedenih uočavamo mitski odslik rata kao čudovišne zvijeri, u drugome jasna je čak i psihoanalitička potka dvaju žanrovskih odvojaka, znanstvenofantastičnoga i ratnoga, posve primjereno naglašena i oprečnom uporabom boja.

Samo su dva autora karikaturalnoga stripa zastupljena u ovome izdanju. No i Krešimir Skozret i Dubravko Mataković svjedoče da je često humor bio ponajbolji način suprotstavljanja agresoru. Obojica su se usredotočila na temeljne strip-oblike karikaturalnoga stripa, a zoomorfnost Skozretovih Uličara i grotesknost Matakovićevih Prot Pikčers 1992 dvije su krajnosti stvaralačkih svjetonazora. Uličari se ne iscrpljuju na mogućoj usmjerenosti mlađim naraštajima, već kroz vremenski odmak očituju i trajnije vrijednosti. Prot Pikčers 1992 su pak strip čija je kvaliteta bila razvidna već u razdoblju nastanka. Satirično ismijavanje agresora ni s odmakom od dvadesetak godina nije nimalo izgubilo na svježini, a prepoznatljivost je Matakovićeva stila među vrhuncima hrvatskoga karikaturalnoga stripa uopće.

Na samo pet stranica i s dvama osebujnim ostvarenjima, album Domovinski rat u stripu opisao je traumatičan utjecaj rata na pojedince koji su u njemu sudjelovali. Poslije rata Gorana Sudžuke te Baba i ja Frane Petruše na izniman su način oslikali pojedinačne sudbine, ali podjednako i pokatkad otuđene reakcije okoline. Stilski posve oprečni, ti su stripovi suprotstavljeni i prostorno. Izraženi interijeri Sudžukina stripa i narativni realizam stila krajnost su eksterijerima Petrušina i stilizacijama na rubu karikaturalnosti.

Nešto je više od deset završnih stranica Domovinskoga rata u stripu posvećeno ilustracijama trojice iznimnih domaćih strip-crtača raznih naraštaja. Ilustracije su nadahnutoga i uvijek svježega veterana domaće strip-scene Julesa Radilovića preuzete iz albuma sa sličicama CRO Army, akvareli Radovana Devlića sjajan su odraz raznih hrvatskih bojišta, a zreli stil Nike Baruna obilježio je prijelomne trenutke Domovinskoga rata – Vukovar i Oluju.

Značenje je Domovinskoga rata u stripu nemjerljivo ne samo u okvirima devete umjetnosti nego i u širem hrvatskome kulturnome okružju. Podcrtava ga i uvodnik hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića, a kao dosljedna stripovska revalorizacija Domovinskoga rata ipak sadrži bitan faktografski nedostatak. Naime, ni za jedan strip nisu navedeni podaci o prvobitnom objavljivanju, što je propust koji će, nadam se, biti ispravljen u mogućem drugom izdanju.