Desnica surađivao s četnicima?

Posljednji broj Pilara, časopisa za društvene i humanističke studije koji od 2006. izdaje Institut Ivo Pilar, donosi nekoliko vrlo vrijednih studija, a posebno je važan i intrigantan izvorni znanstveni članak Nikice Barića Vladan Desnica – novi prilozi za biografiju koji govori o znamenitom piscu u godinama Drugoga svjetskog rata te rasvjetljava književnikovu povezanost s talijanskim vlastima i pripadnost četničkom pokretu.˝

Zbog čega se šutjelo o dijelovima Desničine biografije?

Nikica Barić studiju na šezdeset stranica zasniva na tezi da, iako je Vladanu Desnici u Hrvatskoj posvećena nemala pozornost, njegova biografija tijekom Drugoga svjetskog rata nije razjašnjena. Naime, prema biografiji Dušana Marinkovića i svemu onom što je predstavljeno na dosadašnjim Desničinim susretima, tvrdi autor, stječe se dojam da je Desnica strahovao od talijanskih okupatora, da su ga četnici terorizirali i zamalo likvidirali, i da je pri koncu rata konačno pristupio partizanima te počeo raditi u ZAVNOH-u. Provedenim istraživanjem Barić dolazi do drukčijih spoznaja: nakon talijanske aneksije dijelova Dalmacije Desnica je bio činovnik talijanske vlade za Dalmaciju, uključen i u političko-promidžbene i vojno-sigurnosne poslove, a preko strica Boška bio je uključen i u djelovanje četničkoga pokreta na području sjeverne Dalmacije u razdoblju prije kapitulacije Italije (izvor koji Barić prilaže govori da je Desnica sredinom 1944. bio određen za četničkoga pravnog referenta). Barić takav Desničin angažman ocjenjuje razumljivim u vremenu i okolnostima u kojima se dogodio, no ostaje otvoreno pitanje zašto se „osjetljive“ točke književnikove biografije zaobilaze. „Možda zato što bi te pojedinosti mogle ‘naštetiti’ ulozi koju bi Vladan Desnica trebao imati u ‘zamišljenoj hrvatsko-srpskoj/srpsko-hrvatskoj dijaloškoj kulturi’?“, zaključuje autor.

Barićeva studija u novom broju Pilara mogla bi potaknuti širu raspravu stručnjaka o pitanju koje očigledno još nije do kraja rasvijetljeno, a nije se ni pokušalo rasvijetliti, iako se Desničini susreti priređuju još od 2005.

Uz izvorni znanstveni članak Stjepana Matkovića o Ivi Pilaru i naprednjaštvu novi broj Pilara donosi i iscrpan pregledni rad Domagoja Tomasa Europska nova desnica – marginalna politička misao ili ostvariv potencijal?, a  tu su i opsežna analiza knjige Ivana Rogića i Ivana Čizmića Modernizacija u Hrvatskoj i hrvatska odselidba (Sanja Špoljar Vržina) te osvrti na knjige Nikice Barića Ustaše na Jadranu (Ivan Histrić), Vitomire Lončar Kazališna tranzicija u Hrvatskoj (Nina Obuljen Koržinek), monografije Gospić – grad, ljudi, identitet urednika Željka Holjevca (Ivan Brlić) i na posljednji zbornik radova Društva studenta povijesti Lucius s Hrvatskih studija.