Osmi brodski Godišnjak
Prošle godine navršilo se stoljeće od prvog izdanja Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić, romana velike hrvatske književnice koja je u Slavonskom Brodu proživjela cijeli život i u njemu napisala sva svoja djela, a 2014. obilježena je 140. obljetnica spisateljičina rođenja. Konferencije, rasprave, nova izdanja tijekom cijele prošle godine govore ne samo o značenju toga dječjeg romana u hrvatskoj književnosti nego i načinu na koji joj se odužio njezin grad. Vrijednost Ivane Brlić-Mažuranić za Slavonski Brod pokazuje i najopsežniji pothvat brodskog ogranka Matice hrvatske u obliku kritičkog izdanja Sabranih djela Ivane Brlić-Mažuranić pod vodstvom urednika Vinka Brešića, a čiji pregled daje novi Godišnjak Ogranka MH u Slavonskom Brodu. Godišnjak pod uredničkom palicom Jasne Ažman sublimira najvažnija kulturna događanja od 2011. do 2013, među kojima je prema riječima urednice najvažnije otkup kuće Brlić od strane Grada.
Godišnjak i temu broja naslovljenu Slavonski Brod, Grad, Brod na Savi otvara Silvija Salajić pregledom arheoloških iskopavanja keltske kuće iz latenske kulture, datirane u vrijeme mlađega kamenog doba. Noviju povijest grada ocrtava osvrt Ivanke Cafut o stogodišnjici Radničkog doma. Autorica zaključuje kako cjelokupna kulturno-prosvjetna aktivnost i sportska događanja u raznim sekcijama brodskoga radništva ne bi bila moguća da nije postojala takva javna ustanova.
Izd. OMH u Sl. Brodu, 2014.
Josip Jerković izvještava o 140. godišnjici osnutka Hrvatskoga pjevačkog društva Davor iz Slavonskog Broda, a Dunja Vanić o životu i djelu uglednoga književnika i novinara Stanislava Geze Milošića. Dragutinu Tadijanoviću posvećeno je više priloga. Poznato je da se na pjesnikov rođendan i imendan 4. studenoga održavaju Sjećanja na Dragutina Tadijanovića, a novi Godišnjak izvještava sa šestih Sjećanja. Dok Dajana Džakula donosi prikaz Spomen-doma Dragutina Tadijanovića, kao živoga prostora, otvorena svima, Irena Krumes Šimunović osvrnula se na Tadijino pjesništvo, dajući zaključak kako je svaki izraz njegova stiha pomno skovan, izatkan na temeljima hrvatskoga jezika, kojega je bio vrstan poznavatelj. Čitav Godišnjak odiše duhom sjećanja na dva barda hrvatske pisane riječi, Ivanu Brlić-Mažuranić i Dragutina Tadijanovića, a Jasna Ažman pritom se bavi njihovim dodirnim točkama, osvrćući se na činjenicu da su bili sugrađani u Slavonskom Brodu u prvoj polovici prošlog stoljeća.
Rubrika Brodska glazbena povjesnica pripada još jednom simbolu Slavonije – tamburici i prošlogodišnjem otvaraju Muzeja tambure u tvrđavi Brod. Godišnjak se prisjeća i prešućivanih Brođana, koji su iako širokoj javnosti nepoznati, za slavonski kraj vrlo važni. Mate Artuković prisjeća se povjesničara Josipa Matasovića i njegove pisane korespondencije s Ivanom Brlić-Mažuranić, a Stjepan Čeović liječnika u Donjim Andrijevcima Mije Pišla. Godišnjak zaključuje Klub mladih Matice hrvatske i osvrti na njihove najbolje literarne radove.
Klikni za povratak