Novi broj Zadarske smotre

Časopis za kulturu, znanost i umjetnost Zadarska smotra u prvom dvobroju u 2014. donosi niz istaknutih autora i relevantnih tema. Prve su stranice posvećene pjesniku Joji Ricovu, o čijem su liku i stvaralaštvu pisali Tonko Maroević, Cvjetko Milanja, Tihomil Maštrović i Ive Livljanić. Rođen 1929. na otoku Ugljanu, jasno izražena antitotalitarističkoga stava, sudionik hrvatskog otpora, zatočenik u konclogoru Musapstan, dobitnik mnogih nagrada za književnost, Joja Ricov prošao je težak put umjetnika i obilježio ga viševrsnim književnim djelom. Ricov se ogledao u gotovo svim formama i žanrovima, kako ističe Cvjetko Milanja, on je „mimetizirao ‘duh vremena’ u njegovoj složenosti, društvenoj, političkoj, povijesnoj i kulturnoj“.

Izd. OMH u Zadru, 2014.

Rubrika Studije, rasprave, eseji sadržajno je raznolika; u njoj vrijedi izdvojiti radove Trogirski (Jagićev) Život svetog Jeronima Josipa Bratulića, Podjela plemstva u Zadru za druge austrijske uprave (1814−1918) Miroslava Granića, NATO i Sovjetski Savez u hladnom ratu Romana Galovića. Mnoge tekstove povezuje tema Zadra. Tako Josip Lisac piše o komemoraciji Dalibora Brozovića, koji je kao zadarski profesor „zauvijek obilježio Zadar, Filozofski fakultet u njemu, znanstveni život naše domovine“, ali i nadahnuo ono što je hrvatskoj lingvistici bilo osobito potrebno, „pobudio je obnovu i modernizaciju“. Umjetnosti nas vraća autor Borben Vladović radom Slikarica Zoe Borelli koja je rođena 1888. u Zadru, u plemenitaškoj obitelji. U tom su tekstu osobito zanimljivi navodi iz različitih starijih tiskovina koji se dotiču Zoe Borelli ili žena slikarica općenito.

U rubrici Drama objavljena je kazališna kritika pokojnoga Igora Mrduljaša O Šešeljevoj Otmjenosti jedne usamljenosti te dijelovi drame u kojemu je glavno lice Antun Branko Šimić. Rubrika Prijevodi donosi vrstan prijevod ulomka iz spjeva Pjesan o Rolandu u prepjevu Mate Marasa. Siniša Vuković se u putopisu Slovačka prijestolnica u slovima i notama osvrće na Bratislavu, a pjesnički izlog nudi poeziju Luke Paljetka, Gorana Filipija, Damira Duplančića i Božice Zoko. Rubrika Proza donosi djelo Željka Bajze Kronika osebujna.

Rubrika In memoriam sastavnica je i ovoga broja. Josip Lisac prisjeća se Ante Bačića Fratrića i Nikole Ivanišina, koji je surađivao s nizom Matičinih časopisa, između ostalih i Zadarskom smotrom, Nedjeljko Mihanović piše o pripovjedaču, putopiscu i folkloristu Jozi Vrkiću, a Slobodan Martin Šikić kao posljednji pozdrav Jozi Vrkiću piše stihove. Najopsežnija rubrika u ovom je broju Osvrti i prikazi, koja obuhvaća čak trideset devet osvrta na recentna izdanja.