Ključ za razumijevanje 20. stoljeća

S obzirom na to da se ove godine obilježava sto godina od početka Prvoga svjetskog rata, svjetska je javnost brojnim i raznim manifestacijama odlučila prikladno obilježiti tu važnu obljetnicu. Matica hrvatska stoga je 22. svibnja organizirala okrugli stol s temom Prvi svjetski rat – ključ za razumijevanje povijesti 20. stoljeća.

Moderator okruglog stola bio je Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske a sudjelovali su Ivan Filipović, arhivist Hrvatskoga državnog arhiva, Filip Hameršak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Vijoleta Herman Kaurić, znanstvenica s Hrvatskog instituta za povijest, te Željko Holjevac, sveučilišni profesor. Kao razloge održavanja Zorislav Lukić istaknuo je stručno-znanstvene motive i aktualnost. Naglasio je kako je početkom Prvoga svjetskog rata započeo „važan proces koji u mnogim elementima još nije završen“.

Željko Holjevac istaknuo je kako je Prvi svjetski rat „ključno odredio hrvatsku sudbinu, ali i sudbinu cijelog svijeta“. Nazvao ga je „prvim globalnim totalitarnim ratom“ jer je obuhvatio gotovo sve države svijeta te je u njemu sudjelovalo više milijuna vojnika. Prvi svjetski rat donio je ideološke raskole, poput nastanka socijalističkih saveza, koji su utjecali na svjetonazorske podjele među narodima, a označio je i kraj europske dominacije u povijesti te jačanje Amerike. Unatoč eksploataciji Drugoga svjetskog rata u medijima, ipak je Prvi svjetski rat bio ključan za brojne promjene.

Vijoleta Herman Kaurić istaknula je kako hrvatska historiografija nije obuhvatila teme iz društvene hrvatske povijesti, a do toga je dovela slaba suradnja među različitim znanstvenim granama i nedovoljno financijskih sredstava kojima raspolažu znanost i istraživanja. Naglasila je kako su u Prvome svjetskom ratu sudjelovali svi: i civili (žene su pomagale ranjenicima) i vojnici. Filip Hameršak, koji je nedavno objavio knjigu s autobiografijama nižih časnika i običnih vojnika iz Prvoga svjetskog rata, istaknuo je da nije mogao pronaći zajednički nazivnik pobuda koje su natjerale vojnike da odu u rat – svi su imali drukčije interese. U ratu su bili muškarci rođeni između 1870. i 1900, i među njima je moguće pronaći velike razlike. Ivan Filipović naglasio je kako su Jugoslaveni nastojali pokidati sve kulturne veze s Austro-Ugarskom Monarhijom te je i to jedan od razloga nedostatka literature o Prvom svjetskom ratu.

Željko Holjevac istaknuo je kako je car Franjo Josip I. bio simbol austrijske pedantnosti, a i sam je sebe nazivao „posljednjim europskim monarhom starog kova“. Vijoleta Herman Kaurić naglašava kako su se tijekom Prvoga svjetskog rata, na području Zagreba, započele osnivati brojne humanitarne udruge i društva te kako je Franjo Josip pokušavao izgraditi dom invalida. Nakon njegove smrti, 1917. u Zagreb su dopremljene caričine haljine, a svota od cijene ulaznica za tu izložbu namijenjena je dovršetku izgradnje doma. I krunjenje novog cara i carice i pogreb Franje Josipa medijski su popraćeni u Hrvatskoj, posebno u kinodvoranama.

Sudionici okruglog stola posebice su istaknuli kako je nakon 1918. Hrvatska poslije 700 godina ostala bez Sabora, a Željko Holjevac je rekao i kako je „Austro-Ugarska Monarhija bila posljednja uređena država u kojoj su Hrvati živjeli“. Postavljeno je i pitanje mađarizacije koja je, smatraju mnogi, prenaglašena u školskim udžbenicima jer je postotak Hrvata koji su govorili mađarski bio između 2% i 3%, dok je postotak onih koji su govorili njemački ipak bio nešto viši (oko 5%). Filip Hameršak naglasio je kako je Prvi svjetski rat iznjedrio tri velika totalitarizma: komunizam, nacizam i fašizam te kako su središnje upravljanje i kontrola informacija svoje korijene imali upravo u Prvom svjetskom ratu. S obzirom na to da se dogodila potpuna mobilizacija pučanstva, svi su narodi Monarhije podnijeli velike žrtve.

Svi su se sudionici okruglog stola složili kako su se „u te četiri godine provele brojne evolucije i transformacije“ koje su potpuno utjecale na sadašnji društveni, politički i gospodarski poredak. Time je zatvorena jedna od prvih u nizu brojnih manifestacija koje će se održati o istoj temi.