Izabrani novi akademici

Književnik, prevoditelj i komparatist Mladen Machiedo, pjesnik Jakša Fiamengo, književna teoretičarka i prevoditeljica Dubravka Oraić Tolić te rusist i teoretičar književnosti Josip Užarević novi su redoviti članovi Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tako je odlučeno 15. svibnja na Izbornoj skupštini Akademije, na kojoj je 110 redovitih članova glasovalo o izboru novih redovitih, dopisnih te članova suradnika. Uz nove članove Razreda za književnost, kojih je najviše, izabrano je još sedmero redovitih članova u pet razreda, sedmero dopisnih te petnaestero novih članova suradnika. U Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabran je Mladen Žinić, za prirodne Ferdo Bašić, za medicinske Slobodan Vukičević i Vjekoslav Jerolimov, za likovne umjetnosti Zlatan Vrkljan i Mladen Obad Šćitaroci, a u Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju Zoran Juranić. Nakon ovogodišnjih izbora u Akademiji je ukupno 150 redovitih članova, 136 dopisnih i 96 članova suradnika.

„Svaki izbor akademika svečanost je za Akademiju. To je jedna od najvažnijih dužnosti i obveza Akademije jer članovi Akademije jesu Akademija sama“, kazao je na skupštini predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić istaknuvši da je Akademija čuvar nacionalnog identiteta te da se zalaže za jedinstvo nacije, a protiv svih podjela. „Danas je Akademija okrenuta prema budućnosti i rješavanju temeljnih problema hrvatskoga društva, od gospodarstva do sustava vrijednosti. Postigli smo to da nas se sluša i da se od nas očekuju razmišljanja o raznim društvenim problemima. Uvjeren sam u bolju budućnost Hrvatske i njezina društva i Akademija u tome mora biti predvodnica“, zaključio je Kusić i najavio da će se svečano predstavljanje novih članova u palači Akademije održati 17. lipnja od 11 sati.

 Činjenica da je najviše redovitih članova HAZU-a na posljednjoj skupštini izabrano u Razred za književnost svjedoči da u Akademiji postoji svijest o važnosti književnosti u aktualnom trenutku koja unatoč lošim pokazateljima čitanosti i prodaje, novim medijima i tehnologijama, i dalje živi. Svjedoči i o vitalnosti znanosti o književnosti, književne kritike i teorije, koja, iako prognana iz većine medija, na suvremenoj znanstvenoj sceni predstavlja bitan čimbenik.