IZ OGRANAKA

U organizaciji bečkog ogranka Matice hrvatske 19. svibnja u dvorani Schubert Kursalona u Beču održano je predavanje docenta sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Nine Raspudića s temom Hrvatska i hrvatsko pitanje u BiH. Goste je u ime organizatora pozdravila Željka Caparin, predsjednica bečkog ogranka, a tribini su zu brojne austrijske Hrvate iz Hrvatske i BiH pribivali hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota te konzul Branimir Lončar.

Nino Raspudić govorio je o hrvatskom pitanju u BiH

Raspudić je iznio svoje viđenje stanja u Hrvatskoj danas te pozicije Hrvata u BiH govoreći o pridruživanju i stanju u Hrvatskoj nakon pridruživanja Uniji, o slučaju „Perković“, pojmu „zapadnog Balkana“ te političkoj situaciji u BiH, što je potaknulo plodnu raspravu. „Hrvatska je jedina zemlja koja je mirno promatrala političko eliminiranje svoga naroda u drugoj državi“, rekao je i dodao da je izgledno, ako se tako nastavi, da Hrvati u BiH uskoro ne budu konstitutivni narod, nego nacionalna manjina, i da u Hrvatskoj nacionalne manjine imaju veća prava nego Hrvati u BiH. Raspudić je kazao i da je BiH ključna zemlja za Hrvatsku jer su Hrvati u njoj konstitutivni narod. „Tim je skandaloznije da je Hrvatska u BiH ukinula svoja dopisništva“, upozorio je. Govoreći o aktualnom stanju u BiH, kazao je da to nije potpuno suverena država, nego protektorat međunarodne zajednice, pri čemu je „američko veleposlanstvo u Sarajevu glavni politički akter u BiH“. Iznio je prijedlog za uspostavu ravnopravnosti Hrvata u BiH, predstavivši dva koncepta: unutarnji teritorijalni preustroj i primjenu učinkovite institucionalne ravnopravnosti. U vezi s budućnosti Hrvata u BiH, ocijenio je kako postoje ohrabrujuće pozitivne naznake u Europskom parlamentu s različitih strana, pri čemu su prema njegovim riječima veliku ulogu odigrali hrvatski parlamentarci Davor Ivo Stier i Tonino Picula. Što se pitanja regije tiče, kazao je da mu nije razumljivo da netko određuje da regija završava deset kilometara sjeverno od Zagreba, a proteže se tisuću kilometara na jugoistok, i da je regija i Makedonija i Kosovo, a pritom ne Austrija, sjeverna Italija ili Slovenija. Tribinu je zaključio ocjenom da Hrvatska nije iskoristila golem potencijal izvandomovinskih Hrvata. (G. G.)

U sklopu ovogodišnjega Mostarskog proljeća Ogranak MH u Mostaru gostovao je u Matičinu ogranku u Bugojnu. U Kristalnoj dvorani općine Bugojno 17. svibnja priređena je sadržajna kulturna večer tijekom koje su članovima i prijateljima Matice hrvatske predstavljene knjige Mostarski dragulji i Probuđena sjećanja Josipa Muselimovića, odvjetnika i počasnog predsjednika mostarskog OMH, a poetske recitale izveli su književnici Dragan Marijanović, Antun Lučić i pjesnik Miro Petrović.

Posebnu pozornost publike privukla je monodrama Otirač u izvedbi Ive Krešića. Riječ je o diplomskoj predstavi mladoga Mostarca koja prikazuje probleme maloga čovjeka u današnjem vremenu obračunavajući se na komičan način s društvenim pojavama i (ne)kulturom društva. U glazbenom dijelu večeri nastupila je muška vokalna skupina Kalin iz Bugojna pod ravnanjem maestra Ivice Svetinovića. Najmlađem ogranku Matice hrvatske u BiH tim posjetom pružena je potpora u radu te iskazana radost zbog obnovljenoga djelovanja. ,,Posebno mi je zadovoljstvo moći vas sve pozdraviti ovdje u Bugojnu, vidjeti poznata lica i mlade ljude iz Matice hrvatske. Svi skupa možemo pridonijeti razvoju Matice hrvatske Bugojno te u ime Predsjedništva mogu reći kako smo u svakom pogledu spremni pomoći”, istaknula je Ljerka Ostojić, predsjednica Matice hrvatske Mostar. (Antonio Džolan)

U povodu 60. obljetnice pripajanja kotara Buje matici domovini Ogranak MH u Bujama priredio je književnu večer s predstavljanjem knjige Istarska učiteljica Anke Došen. Pred prepunom gradskom vijećnicom u Umagu autorica i neki od gostiju prisjetili su se dana kada je u sklopu Zone STT-a postojao kotar Buje. Opisujući ta vremena živahna 94-godišnjakinja prisjetila se kako je hrvatski živalj toga kraja ponovno upoznao hrvatsku riječ. To bremenito doba autorica opisuje u svojoj knjizi, burno doba zamalo odnarođene Bujštine. Čitavu 2014. Ogranak MH u Bujama posvetio je obilježavanju te obljetnice usprkos nezainteresiranosti kulturnih i političkih struktura Istarske županije kao i gradova i općina Bujštine. (Zlatan Varelija)

U sklopu obilježavanja Dana općine Čitluk i Dana Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, 23. svibnja u Hotelu Brotnjo predstavljena je knjiga pjesama Želje jednog djeteta učenice čitlučke Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića Marije Zorke Vasilj. Njezin pjesnički prvijenac objavljen je u nakladi čitlučkog ogranka Matice hrvatske i FPMOZ Mostar, koji su i organizirali promociju. Istodobno otvorena je izložba slika akademskog slikara Josipa Škerlja u povodu objavljivanja zbirke njegovih izabranih pjesama Živjeti ovaj život (1990–2013), objavljene u nakladi Matičinih ogranaka iz Čitluka i Posušja. Pred nekoliko stotina zaljubljenika u kulturnu riječi iz cijele Hercegovine tom prigodom o knjizi Marije Zorke govorili su recenzenti Antun Lučić i Marko Tokić te dekan FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru Mario Vasilj. U nastavku o likovnom izričaju akademskog slikara i pjesnika Josipa Škerlja iz Dubrovnika i njegovoj poetskoj zbirci govorili su akademski slikar Franjo Primorac i Mario Vasilj, kojemu je pripala čast izložbu i otvoriti. Kulturni susret uveličala je skupina Signum iz Čapljine. (G. G.)

Važnost Ruđera Boškovića za hrvatsku i svjetsku znanost naslov je predavanja Stipe Kutleše, jednoga od najboljih poznavatelja lika i djela čuvenoga hrvatskog znanstvenika, održana pred delničkim učenicima 14. svibnja. Predavanje je organizirao OMH u Delnicama pod vodstvom predsjednice Nives Marjanović, koja je učenicima predstavila predavača na više zagrebačkih fakulteta. Kutleša je učenicima približio važnost hrvatskog znanstvenika svjetskih razmjera spomenuvši im niz saznanja kojima je Bošković olakšao život ljudima i bez kojih današnji život ne bi bio onakav kakav jest. Kutleša je učenicima kazao da je Bošković utemeljio zvjezdarnicu u Breri, otkrio postojanje planeta Urana, definirao da Zemlja nije kugla, već tijelo nepravilna oblika, geoid, izumio mnoge znanstvene instrumente, usavršio metodu istraživanja statičkih pogrešaka, istraživao potrese… i da su se njegovim glavnim djelom, Teorijom prirodne filozofije, koristili mnogi znanstvenici. (G. G.)

Pod ravnanjem maestra Milana Stipića Gradsko pjevačko društvo Javor nastupilo je 25. svibnja na zatvaranju manifestacije PLEŠfejst na Plešivici. Kulturno-društvo osnovano 1875. danas djeluje u okviru Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, na čiji poticaj je njegovo djelovanje i obnovljeno u rujnu 2013. Pjevači su izveli Lijepu našu i Odu radosti te popularnu talijansku pjesmu Signore delle cime. Posljednju pjesmu, Gospodara vrhova, talijanskoga skladatelj Bepija De Marzija iz 1958, javoraši su posvetili plešivičkim bregovima i vrhovima. (G. G.)

Uz ovogodišnje Dane grada Klanjca, a na prijedlog klanječkoga gradonačelnika Zlatka Brleka, u Salonu Galerije Augustinčić 9. svibnja predstavljena je izložba Spomen na spomenik autora Davorina Vujčića, kustosa Galerije Antuna Augustinčića. Izložba na kojoj je tekstom, fotodokumentacijom i skulpturama ispričana priča o spomeniku Seljačkoj buni i Matiji Gupcu kipara Antuna Augustinčića na brdu Samci, od ideje do realizacije, otvorena je prigodom obilježavanja 40. obljetnice Muzeja seljačkih buna i 440. obljetnice Seljačke bune. Priča o spomeniku ispričana je i skicama koje su joj prethodile, a prikazani su i životopisi kipara sudionika izvedbe.

Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu

U nastavku programa u prostoru Gradske knjižnice održano je poučno predavanje o znamenitoj klanječkoj obitelji Augustinčić, priređeno suradnjom Galerije AA, Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu i Kulturnog centra. Inicijativu za sintezu dostupnih podataka i zapisivanje obiteljskih sjećanja i arhiva Katice Milčić rođ. Augustinčić dala je Brankica Greblički, koja je tijekom 2014. zapisala dragocjene podatke. Vitomir Zamuda iscrpno je obradio Statut animarum crkve Navještenja BDM u Klanjcu, ispisavši tako prvo i precizno rodoslovlje obitelji Augustinčić, a Davorin Vujčić obogatio je njihov trud ponekom novom spoznajom i nekom novom starom fotografijom pa su posjetitelji mogli saznati priličan broj zanimljivih podataka vezanih uz tu zaslužnu obitelj. (G. G.)

U prostorijama osječkog OMH 16. svibnja sastali su se slavonsko-baranjski ogranci Matice hrvatske radi razmjene iskustava o djelatnostima koje njeguju. U toj prigodi govorilo se o aktualnim problemima s kojima se ogranci susreću te o predstojećoj Izbornoj skupštini Matice hrvatske, koja će se održati u Zagrebu 14. lipnja. Predsjednici ogranaka upoznati su s novim kandidatima za upravu i predsjednika Matice hrvatske u sljedećem mandatu. Okupljenima je obznanjeno da je za tu funkciju predložen ugledni jezikoslovac i akademik Stjepan Damjanović, dosadašnji Matičin potpredsjednik koji je zajedno s glavnim tajnikom MH Zorislavom Lukićem prisustvovao sastanku.

Iako djelatnosti koje vode slavonsko-baranjski ogranci ispunjavaju gotovo pionirske potrebe u svojim gradovima i mjestima, potpora lokalne samouprave izostaje. Ustanovljeno je da je Ministarstvo kulture RH kasnilo s natječajima za programe za tekuću godinu, zbog čega se financiranje programa odgađa za kraj godine, što je neprihvatljivo. Iako Matica hrvatska kao udruga građana nije u mogućnosti izravno utjecati na povoljnije financiranje kulture, zaključeno je kako ne treba stati s djelovanjem, nego ogranci moraju raditi u novim prilagođenim uvjetima. (Josip Cvenić)

U povodu tridesete obljetnice smrti pjesnika i prevoditelja Božidara Škriteka 16. je svibnja u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Požegi, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Požegi, održana glazbeno-književna večer tom Požežaninu u čast. Nenad Vlašić izveo je na gitari Škritekove pjesme koje je sam uglazbio te pjesmu koju je napisao u pjesnikovu čast, dok je recitativni dio programa izveo mladi požeški glumac Ivan Grčić. Božidar Škritek objavio je zbirku pjesama Odlazak u jesen 1962. u izdanju Matice hrvatske, pododbor Slavonska Požega. (Aleksandra Pavlović)

U sklopu Likovnog salona u pulskom ogranku MH, 21. svibnja otvorena je izložba skulptura i objekata pulskoga postavangardnog multimedijalnog konceptualnog umjetnika Josipa Pina Ivančića Kamo plovi ovaj brod? Događanje, koje je ispred prostora Ogranka prethodilo samoj izložbi, priređeno je, kako ističe Ivančić – u povodu europskih izbora. Kao i većina avangardistički orijentiranih projekata, i Ivančićev se temelji na izravnom i nesmiljenom komentiranju i dekonstruiranju suvremenih socijalnih sustava. Autor je u performansu, uporabivši metaforu pušenja kao postupka ovisničkoga samoograničavanja prostora, kako individualnih, tako i općih društvenih sloboda, ležeći na ulici okružen kockama s imenima političkih stranaka i pušeći gotovo deset cigareta odjednom, postupno i sve više vezivan plastičnim trakama, dok se u konačnici više nije mogao micati.

Sama izložba skulptura i objekata u Matičinu salonu koncipirana je na uporabi istoga metaforičkog koncepta, pri čemu je autor, parafrazirajući naslov nekad popularne skladbe Kud plovi ovaj brod tekstopisca Luke Jurasa, od praznih kutija cigareta sa simbolički dominirajućima crvenom, bijelom i plavom bojom te s pokojom papirnatom crnom ili crvenom figurom na njima predstavio sklopljene (sklepane) dekonstrukcije (i /ili reciklaže) motiva poput broda, splava, šahovske ploče, zastave, grba. Cjelina performansa i izložbe pritom ostaje unutar granica implicitnog aludirajući na sveprisutnost izgubljenosti, rezignacije, zloporaba, laži, obmana, lutanja i naposljetku pušenja svega ponuđenog i/ili nametnutog. Izložba je otvorena do 31. svibnja. (Daniel Mikulaco)

Ogranak MH u Sinju i Udruga studenata Cetinske krajine 21. svibnja u Velikoj dvorani MH u Zagrebu priredili su predstavljanje knjige Obavijam rubove života autorice Ine Filipović-Grčić. U promociji su sudjelovali fra Mirko Marić, Irena Delonga-Nešić i Stjepan Sučić, dok je u glazbenom djelu programa nastupio Dražen Žanko. (G. G.)

Izd. OMH u Sinju, 2013.

Na Matičinu četvrtku 22. svibnja govorilo se o istraživanju novoštokavskih govora na primjeru govora Bitelića iz okolice Sinja. Predavanje je održala Dijana Ćurković s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dok su se za glazbeni dio pobrinuli Tomislav Fratrić uz klavirsku pratnju Nikole Domjanića. ,,Istražujući jedan govor, i to štokavski govor, pronašla sam značajke po kojima se on uklapa u dio štokavskih ikavskih dijalekta štokavskoga narječja i značajke prema kojima je inovativan”, naglasila je predavačica. U hrvatskoj dijalektologiji štokavski su govori najslabije istraženi, i to oni novoštokavski, a nerijetki su smatrali da su novoštokavski govori odveć slični hrvatskom standardnom jeziku te da ih je izlišno proučavati, istaknula je. Na primjeru govora Bitelića, koji je obradila u doktorskoj disertaciji, autorica je pokazala da se u analizi novoštokavskih govora itekako ima što otkriti – bilo da je riječ o lingvističkim inovacijama ili o arhaizmima – te da ih je u budućnosti potrebno više i što podrobnije opisati. (G. G.)

Dvanaestoga svibnja u Vijećnici grada Visa održana je izborna skupština Ogranka Matice hrvatske u Visu. Skupštini je prisustvovalo jedanaest članova s pravom glasa. Za predsjednicu Ogranka ponovno je, i to jednoglasno, izabrana Dobrila Cvitanović, nova je potpredsjednica Iva Živković, a tajnica Sanja Nenadov. Članovi Predsjedništva OMH u Visu odsad su Neda Pećarić te Drina Dorotić. Za blagajnicu je ponovno izabrana Venis Vraničić, a članovi su Nadzornog odbora Lenka Grahovac, Šimun Marasović i Emil Kinkušić. Može se zaključiti kako je novo vodstvo OMH u Visu kombinacija iskustva i mladosti, znanja i poleta.

S izborne skupštine Ogranka MH u Visu / Željko Vojković

Izvještaj o dosadašnjem radu, koji je iznijela predsjednica Dobrila Cvitanović, prihvaćen je na istoj sjednici jednoglasno, a kao najveći domet istaknuto je stalno izlaženje Hrvatske zore, glasila OMH u Visu, u kojem se daje kronika događaja, tiskaju se znanstveni te literarni radovi, prate sva kulturna događanja, s nagaskom na kulturnu i svaku drugu baštinu na zadovoljstvo čitatelja, kojih ima ne samo na Visu nego širom Hrvatske te u inozemstvu – od Slovenije sve do Kanade, Amerike i Australije. Na skupštini je zaključeno da se mora uvažiti ekonomska računica i samoodrživost Ogranka, zbog čega je cilj ići odlučnije na prodaju Hrvatske zore, a ne na njezino dijeljenje gratis. Donesena je i odluka kako se članovi predsjedništva moraju odlučnije angažirati na tome da se OMH u Visu javi na razne natječaje te kandidira za fondove kako bi se rasteretio Grad Vis. (Anči Fabijanović)