Gumbi i austronostalgija

U ovoj sezoni Talijanska drama HNK Ivana pl. Zajca trebala je postaviti glazbeni putopis Dunav prema istoimenoj knjizi Claudija Magrisa. Spletom okolnosti nije došlo do realizacije projekta pa je riječka Talijanska drama sezonu završila komedijom I botoni de la montura Lina Carpinterija i Mariana Faragune. U prijevodu na čakavicu naslov predstave glasi Puci z monturi, što bi bili Gumbi s uniforme. Riječ je o komediji na istrovenetskom dijalektu, pa je čakavština logičan izbor za titlove koji prate predstavu.

Na što se odnosi naslov predstave? Njezina radnja odvija se u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, kada su gumbi na vojničkim odorama austrijske ratne mornarice imali precizno hijerarhijsko značenje. Promjena gumba iz crnih u srebrne ili zlatne značila je prijelaz u viši čin. I botoni de la montura treće su uprizorenje Talijanske drame preuzeto iz Maldobrija Carpinterija i Faragune. Riječ maldobrija dolazi od hrvatskog „malo dobro“, a u dijalektu znači podmetanje, ne baš čisti posao. Riječ je o zbirci priča i bajki tršćansko-istarsko-kvarnersko-dalmatinskoga područja nadahnutih sjećanjima na svijet koji više ne postoji i vrijednostima koje su s njim nestale.

Predstava na idiličan način evocira prošlost / Snimio Dražen Šokčević

Lino Carpinteri i Mariano Faraguna, novinarsko-spisateljski tandem iz Trsta, na vrhuncu je uspjeha bio početkom sedamdesetih godina s trilogijom koju čine Maldobrije, Mi iz starih pokrajina i Austrija je bila uredna država redatelja Francesca Macedonija i u interpretaciji Lina Savoranija. Riječka predstava tako je i posveta nedavno preminulu redatelju Francescu Macedoniju, koji je radio u Talijanskoj i Hrvatskoj drami u Rijeci.

Za razumijevanje priča Carpinterija i Faragune važna je i njihova jezična dimenzija. Tekstovi se temelje se na koineu koji za osnovicu ima venecijanski jezik, koji se govori u brojnim varijantama, među kojima je i istrovenetski dijalekt zastupljen u Istri, Rijeci i na kvarnerskim otocima. Budući da se radnja predstave Puci z monturi odvija na otoku Krku, ona je jezično bliža kvarnerskom dijalektu.

Predstava je ostvarena u suradnji s Gruppo Teatrale per il dialetto, a redatelj je i autor prilagodbe Tršćanin Giorgio Amodeo. Mjesto zbivanja tih „maldobrija“ malo je obalno mjesto Milohnići na otoku Krku, gdje vojnici austrijske ratne mornarice priželjkuju napredovanje u viši čin. U poput velike slike uokvirenoj scenografiji Antona T. Plešića, koja priziva prepoznatljiv otočki ambijent, nižu se sličice iz malog mjesta ispunjena živopisnim likovima. Zaplet nastaje u trenutku neočekivanoga dolaska starog, bogatog i prgavog zemljoposjednika s Lošinja te dugo očekivane nove poštanske kočije iz Pule.

U ovoj predstavi s patinom prošlih vremena, Amodeo evocira vrijeme koje nam iz današnje perspektive može djelovati naivno i nevino. Nostalgičnu atmosferu Austrije Felix prizivaju i kostimi Manuele Paladin Šabanović, oblikovanje svjetla Predraga Potočnjaka te glazbeni pasaži Zvjezdana Ružića.

Tu je gradonačelnik Pende, kojega je sa smislom za komično utjelovio Bruno Nacinovich, koji još igra uloge Barbe Checa i Nicoletta. Neizostavan je i lik župnika, Don Plešića, kojega tumači Toni Plešić, razotkrivajući na komičan način lažni moral crkvenjaka. U ulozi Starog Moisea dojmljiva je Rosanna Bubola, koja se u bogatoga starca transformirala do neprepoznatljivosti.

Radnja predstave plete se i oko dvaju ljubavnih parova. Nicoletto, kojega glumi Giuseppe Nicodemo, i Ketti u interpretaciji Elene Brumini, priželjkuju muževo napredovanje kako bi se ponosno mogli pokazati na nedjeljnoj misi. Leonora Surian kao Nevjesta i Neven Stipanov kao Nećak utjelovili su raspjevani par koji se želi vjenčati, za što je također uvjet promjena „puca z monturi“. Djevojku i Nećakinju igra Ivna Bruck, u duhovitoj epizodi Prodavačicu tumači Alida Delcaro, Tonu glumi Elvia Nacinovich, a Čovjeka i Ministranta Lucio Slama.

Nakon nekoliko ambicioznijih projekata Talijanska drama vratila se nepretencioznoj dijalektalnoj komediji, što je žanr koji publika Talijanske drame možda i najviše voli.