Postmoderna i teror trivijalnoga

Današnji svijet karakteriziraju četiri nove vrste terora: teror izbora, teror tržišta, teror mode i teror igre, rekao je akademik Milivoj Solar na predavanju Postmoderna: novi početak ili kraj umjetnosti održanom u četvrtak 8. svibnja u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

 U uvodnom slovu akademika Zvonka Kusića, predsjednika HAZU-a, istaknuto je kako je Milivoj Solar jedan od najistaknutijih hrvatskih književnih teoretičara i analitičara postmoderne epohe. Akademik Kusić navodi kako je relativizam vrijednosti što ga u diskursu o književnosti i drugim umjetnostima detektira Solar jedan od uzroka dezorijentiranosti stvaralaca danas, uz pitanje, urušava li se kultura i ide li u katastrofu ili tek u krizu koja rađa novi iskorak i novu kulturu.

Milivoj Solar: Kult individue apsolutizirao je pojedinačni ukus i doveo do odustajanja od univerzalnoga / Snimio Mirko Cvjetko

Akademik Solar uveo je slušatelje u problem izjavom kako se „o postmoderni govori već 50 godina, ali nema zaključka, već se daju različite ocjene. Postmoderna je nešto što se događa s procvatom tehnologije. Na djelu je eksplozija tehnologije komunikacije koja je veća nego proizvodnja automobila ili zrakoplova. Tko je prije 15 godina imao mobitel, tko je stavljao slike na Facebook ili tražio podatke putem interneta?“ Na tragu teoretskih postavki iznesenih u svojim djelima, posebice u Retorici postmoderne i Kritici relativizma ukusa Solar ističe kako današnjicu karakterizira prisila izbora, tržišta, mode i igre. Oni su proizvod više puta zlorabljene postmodernističke parole sve prolazi, koja označava s jedne strane apsolutizaciju individualnog ukusa, to jest odustajanje od univerzalnoga, što je posljedica modernoga kulta individue, jačanja prava i važnosti pojedinca u društvu, a s druge strane prodor popularnoga, svakodnevnog i trivijalnog u područje tzv. high-brow kulture, odnosno akademskoga diskursa o kulturnim proizvodima, koji se shvaćaju kao pokazatelji duha vremena i društvenih odnosa moći.

Teror izbora odnosi se na sve veću ponudu umjetničkih djela zbog koje primjerice čitatelj u izboru književnih djela postaje neodlučan poput Buridanova magarca, dok je teror tržišta obrazložio tvrdnjom da je vrijednost umjetnine svedena isključivo na njezinu tržišnu cijenu: „Ako je autorica romana o Harryju Potteru zaradila 900 milijuna dolara, oni očigledno toliko i vrijede“, što je posljedica prodora kapitalističkoga kulta novca u sve sfere ljudskoga života. Teror mode podrazumijeva pomodnost, koja se pojavljuje na svim razinama života, od pomodnoga ponašanja, do slijeđenja trendova u umjetnosti, kako Solar ističe u knjizi Kritika relativizma ukusa: „Ukus, naime, nije postao samo relativan, nego je, poput znanja koje u skepticizmu zapravo prestaje postojati, relativiziran do mjere u kojem ga naprosto nema. Zamjenjuje ga moda.“

 Teror igre akademik Solar pojašnjava skorim Svjetskim prvenstvom u nogometu u Brazilu i velikom društvenom fasciniranošću tim sportom, koja je posljedica općega rasapa vrijednosti i vrijednosnih sudova. Međutim, ističe Solar, kod svakog terora postoji mogućnost otpora, a u svakoj vrsti umjetničke produkcije postoji mogućnost izbora, kao i problem estetskoga vrednovanja umjetničkog proizvoda. Zaključio je da je to možda izlaz iz opće trivijalizacije u kojoj se pronašao svijet kulture.

Milivoj Solar postmodernizmom u književnosti i kulturi bavi se već dugi niz godina, a plod toga su knjige Laka i teška književnost: predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti (1995), Predavanja o lošem ukusu: obrana estetičkoga uma (2004), Retorika postmoderne: ogledi i predavanja (2005), Nakon smrti Sancha Panze: eseji i predavanja o postmodernizmu (2009) i Kritika relativizma ukusa: predavanja o ukusu, moralu i poetici (2011) u kojoj kao glavni problem postmoderne epohe ističe relativizam vrijednosnih sudova.