Poprsje za Smičiklasa

U 2014. obilježava se stota obljetnica smrti Tadije Smičiklasa (1843–1914), istaknutoga povjesničara, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Matice hrvatske, saborskoga zastupnika i autora prve cjelovite znanstvene sinteze povijesti Hrvata. U čast toga „hrvatskog Herodota“, kako je Smičiklasa nazvao August Šenoa, 7. lipnja u njegovu rodnom Reštovu u Žumberku bit će otkriveno povjesničarevo poprsje, a u obližnjim Sošicama svečanom akademijom obilježit će se stogodišnjica Smičiklasove smrti. Istoga dana na njegovu grobu u mirogojskim arkadama služit će se panihida (grkokatolički obred za pokojne) uz prigodan recital.

Tadija Smičiklas na slici Jose Bužana iz 1902.

Tadija Smičiklas potječe iz ugledne žumberačke grkokatoličke obitelji, koja je dala dvojicu križevačkih biskupa – Gabrijela Smičiklasa i Đuru Smičiklasa. Nakon studija povijesti u Pragu i Beču radio je u gimnazijama, a 1882. postaje sveučilišni profesor na katedri hrvatske povijesti Filozofskoga fakulteta. Za redovitog člana Akademije izabran je 1883, a od 1900. do smrti 1914. njezin je predsjednik. Od 1888. do 1889. obnašao je dužnost rektora Sveučilišta u Zagrebu, a kao djelatan član Matice ilirske zajedno s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim 1874. pokrenuo je inicijativu za preimenovanje Matice ilirske u Maticu hrvatsku, kojom je od 1889. do 1901. predsjedavao. Bio je počasni građanin Zagreba, Varaždina i Karlovca, a 1913. izabran je za prvoga počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu.

Uz kapitalno historiografsko djelo Poviest hrvatska I–II (1879, 1882) Smičiklas je započeo objavljivati Diplomatički zbornik Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, zbirku hrvatskih pravnih dokumenata od doseljenja Hrvata do 1399. i u razdoblju od 1904. do 1914. uredio je jedanaest knjiga. Riječ je o jednoj od najvažnijih edicija u povijesti Akademije, koja je do 1990. izašla u 18 svezaka. Tim djelima Smičiklas je znanstvenom metodom prvi ukazao na cjelovitost povijesti hrvatskog naroda u svim hrvatskim zemljama i uvelike pridonio učvršćenju svijesti o kontinuitetu hrvatske državnosti.

Na čelu odbora za obilježavanje stogodišnjice Smičiklasove smrti nalazi se biskup, vladika križevački Nikola Nino Kekić, a pokroviteljstvo manifestacije prihvatili su HAZU, Hrvatski sabor i Zagrebačka županija.