Bogat glazbeni vikend

Zagrebačka je publika prošloga tjedna čak triput u velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog mogla čuti simfonijsku suitu Šeherezada, op. 35 Nikolaja Rimski-Korsakova. Što je djelovalo poput natjecanja za simfonijske orkestre, ispalo je kao rezultat očigledno nedovoljne koordiniranosti vodstva dvaju naših najvećih glazbenoinstrumentalnih sastava.

Dok je četvrtak već tradicionalno rezerviran za Majstorski ciklus HRT-a, petak je dan koncerata Zagrebačke filharmonije i njezina ciklusa u bojama (Crveni, Bijeli, Plavi), čemu se od ove sezone iznimno pridružuju još i dodatni koncertni termini subotom, kao što je to ovaj put bio slučaj u bogatoj ponudi grada. Simfonijski je orkestar HRT-a u četvrtak, 8. svibnja, uoči gostovanja u Sarajevu, izveo program s temom Otkrića. Snimka koncerta iz Majstorskoga ciklusa HRT-a uvrštena u međunarodnu sezonu EBU-a emitirala se u ponedjeljak 12. svibnja u satelitskom prijenosu na radiopostajama klasične glazbe svijeta članicama Europske radijske unije, pa tako i na Trećem programu Hrvatskoga radija. Riječ je o Euroradijskom ciklusu Otkrića, koji slušateljima svijeta na nekomercijalnim radiopostajama svakog ponedjeljka otkriva glazbeno stvaralaštvo pojedinih nacija. Tim povodom naši su Simfoničari od splitske skladateljice Olje Jelaske naručili i praizveli simfonijsku pjesmu Modri val, koja na poetičan način u skladnim suzvučjima i zvučnim bojama programski dočarava kretanje vode. Autorica kao da se na sredini životnoga puta u zreloj skladateljskoj fazi opušta u milozvučnim sklopovima, bez straha od ponavljanja ili nedostatka novog pod svaku cijenu.

Skladateljica Olja Jelaska s maestrom Aleksandrom Markovićem nakon praizvedbe svoga djela Modri val / Snimio Dario Njavro

Njezine ponekad i izravne referencije na ruski romantizam, Musorgskog i njegove Slike s izložbe u modernijoj inačici, koje je možda u načinu izvedbe podvlačio maestro Aleksandar Marković, stalni gost dirigent Simfoničara HRT-a, bili su idealan uvod u solističku točku programa, Rapsodiju na Paganinijevu temu Sergeja Rahmanjinova. U njoj je nastupila pijanistica britka tona, karakternog iskričava sviračkog stila, nevjerojatno čiste tehnike i osjećaja za frazu, Ruskinja s američkom putovnicom Olga Kern. Uslijedila je spomenuta Korsakovljeva Šeherezada, u punom sastavu orkestralnih dionica, s pomalo školskim iščitavanjem partiture, ali zato s posebnim prinosom Šeherezadine teme na izvrsnoj violini solo koncertne majstorice Mirjam Pustički Kunjko.

Dan poslije isto je djelo na posve drukčiji način izvela Zagrebačka filharmonija pod vodstvom svjetski poznata ruskog maestra Dmitrija Kitajenka, gdje je u prvom planu bila manje pojedinačna izvrsnost, a više operna dramaturgija. Polaganiji i tiši početak dirigentu je omogućio više oscilacija u razradi artikulacije, fraza i dinamike. Sama činjenica da je djelo smješteno u prvom dijelu dvaju koncerata, i u Crvenom i u Bijelom ciklusu (9. i 10. svibnja) govori o tome koliko Sanktpeterburžanin drži do tog dragulja iz opusa skladatelja po kojemu se i zove konzervatorij na kojemu je diplomirao dirigiranje. U drugom dijelu u petak nastupio je njegov kolega i prijatelj Alexander Rudin, dirigent i violončelist koji se prošloga tjedna iskazao kao dirigent na koncertu Zagrebačke filharmonije, a sada u ulozi solista. Vrhunski je izvodio jednako Varijacije na rokoko temu Petra Iljiča Čajkovskog, kao i Koncert za violončelo i orkestar u a-molu, br. 1, op. 33 Camillea Saint-Saënsa u skladnu spoju sjajnoga tona i tehnike sviranja s dirigentskim načinom kolektivnog orkestralnog mišljenja.

Koncerti su završili efektnim stavcima: u petak Talijanskim capricciom Čajkovskog, a u subotu nezaboravnom izvedbom Ravelova Bolera u kojemu su gradaciju pojačali doboši na galeriji.