Etnoudruga Prepelin’c, Odbor za kulturu Grada Delnica i OMH u Čabru 12. travnja u kavani Centar priredili su večer Ogranka Matice hrvatske u Čabru. Uz predstavljanje uspješnoga rada Ogranka predstavljena je dvojezična knjiga Život u prošlosti / Življenje v preteklosti Slavka Malnara, koja je upravo nagrađena nagradom Goranskog Novog lista Gorančica. Malnarova knjiga svjedoči o velikom autorovu poznavanju kulture, rada i života ljudi na čabarskom području, osobito u proteklom stoljeću. Napisana je sažeto, sustavno i pregledno, nerijetko i s dojmljivim pripovjedačkim darom, a povrh svega sadrži i 152 dokumentarne fotografije. (G. G.)

Izložba fotografija Ptice – savršenstvo ljepote Macieja Szymańskog, veleposlanika Republike Poljske u RH, otvorena je u žitnici dvorca Erdödy u Jastrebarskom. Izložbu osamdesetak fotografija, nastalih u nekoliko europskih zemalja od 2007. do danas, postavila je Javna ustanova Zeleni prsten, a tijekom godine moći će se razgledati u svim gradovima Zagrebačke županije. Izložbu je otvorio pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep, a u ime Zagrebačke županije prisutne je pozdravio pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Ante Mandarić. U glazbenom dijelu nastupilo je Gradsko pjevačko društvo Javor, koje djeluje u sklopu Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom. (G. G.)

U organizaciji karlovačkog ogranka Matice hrvatske u povodu stogodišnjice smrti istaknutoga hrvatskog književnika, predavanje pod naslovom Matoš u Stoljećima hrvatske književnosti održao je akademik Ante Stamać, dugogodišnji profesor na kroatistici Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i potpredsjednik Matice hrvatske. Veliko zanimanje Karlovčana u Gradskom kazalištu Zorin dom samo je potvrda da se i danas, stoljeće nakon smrti, Matoš citira, recitira, izučava.

Predavanje akademika Stamaća sastojalo se od dva dijela, najprije je predstavljen sam pjesnik u kontekstu današnjega Zagreba. U drugom pak dijelu više je riječi bilo o izdanju četiri Matoševe knjige u okviru edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Prema Stamaćevim riječima, Matoševo je djelo reprezentativni korpus na kojem je književnoznanstvenim istraživanjem utemeljena hrvatska stilistika. „Matoš je majstor ogleda, feljtona, putopisa, lirike i kratke pjesme, a posebno soneta. Matošev opus sadrži dvadeset svezaka od po dvjesto stranica, a desetak godina nakon smrti već je bio prepoznat kao jedan od najvećih hrvatskih književnika uopće. Djelo mu je moderno i u današnje doba“, kazao je Stamać. Govoreći o Stoljećima hrvatske književnosti, akademik Stamać uz naglašenu ulogu Matoševih djela koja se izašla ili uskoro izlaze naglasio je osnovnu ideju važne edicije Matice hrvatske: obuhvatiti i predstaviti hrvatsku književnost od srednjega vijeka, uključivši knjige koje su tijekom povijesti bile prešućivane, potiskivane, zabranjene; predstaviti javnosti najvrednije pisce i naslove. Svečanost je popraćena glazbenim prilogom – Pugnani–Kreislerovim Preludijem i Allegrom u izvođenju mladog violinista Ive Martinovića, učenika karlovačke Glazbene škole, uz klavirsku pratnju vrsne klaviristice Lane Bradač, profesorice Glazbene škole. (Hrvojka Božić)

U 80. godini preminuo je profesor Josip Prevendar, jedan od utemeljitelja Ogranka MH u Kutini 1971. i njegov prvi tajnik. Temeljitim radom i zauzetošću za programe Matice hrvatske bio je uz nju do iznenadne smrti 24. ožujka. Nakon obnove Ogranka 1990. član je užeg vodstva: povezavši u Domovinskom ratu kutinski i tada petrinjski OMH u progonstvu.

Josip Prevendar

Predsjednik je jedan mandat ispunjen vrlo važnim projektima: od podizanja spomen-obilježja znamenitim Kutinčanima (dr. Gustavu Baronu, rektoru Sveučilišta u Zagrebu) do pripreme znanstveno-stručne monografije o Kutini na 560 stranica, koju je nagradila Središnjica MH. Potaknuo je i obilježavanje 40. obljetnice utemeljenja kutinske gimnazije (2000), u kojoj je bio među prvima profesorima, predajući filozofiju, psihologiju i logiku. Bio je čest gost mladih današnje Srednje škole Tina Ujevića, koja u suradnji s OMH organizira poznati skup Kutinski dani znanosti i umjetnosti. Osobito je i kao ljubitelj prirode (u slobodno vrijeme boravio je često u Lonjskom polju) promicao Matičin projekt Budućnost na rubu močvare, posvećen jedinstvenom najvećem hrvatskom i europski poznatu močvarnom biotopu. Bilježio je i objavljivao već zaboravljeno lokalno nazivlje nizinskog dijela Kutine. Na unapređenju ukupnoga kutinskog života djelovao je i kao organizator profesionalne orijentacije učenika. U zasluženu mirovinu otišao je s funkcije pročelnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, Područna služba Kutina. U galeriji je likova koji će ostati u dragom sjećanju građana njegove rodne Kutine i članstva Matice hrvatske. (Dragutin Pasarić)

Goran Končar na violini i Petra Gilming na klaviru održali su koncert 12. travnja u Domu kulture. Na rasporedu su bila djela L. van Beethovena, E. Ysayea, P. de Sarasatea i C. Saint-Saensa. Koncert je organizirao nedavno osnovan Ogranak MH u Mariji Bistrici. (G. G.)

U organizaciji obnovljenog ogranka MH u Požegi 26. ožujka predstavljena je najnovija knjiga Josipa Jurčevića Slučaj Perković – spašavanje zločinačke budućnosti. Okupljenim Požežanima uvodno se obratila predsjednica Ogranka Vesna Vlašić predstavljajući autora i program aktivnosti Ogranka. O autoru su potom govorili akademik Dubravko Jelčić i komunikolog Mihovil Bogoslav Matković. Knjiga prikazuje genezu nastanka još aktualna slučaja Perković kroz prizmu djelovanja tajnih službi u vrijeme Jugoslavije i njihova transformiranja u suvremenoj Hrvatskoj. (G. G.)

U Državnom arhivu u Rijeci 8. travnja u organizaciji riječkoga OMH otvorena je izložba Riječke crkve, hramovi i kapele autora Ratimira Gudelja, samostalnog umjetnika, istraživača, foto- i videokroničara iz Praputnjaka. Fotoizložba daje prikaz kratke povijesti svih crkava, uključujući i druge kršćanske konfesije, sinagoge, džamije, kao i prikaz lokacija ili gradnji novih crkava. Fotografije zdanja popraćene su prizorima iz liturgijskoga života spomenutih vjerskih zajednica. „Nisam se vodio nikakvim kriterijima i želja mi je bila predstaviti svaku kapelicu i vjerski objekt u Rijeci. Jedina su dva objekta koja sam stavio u središte izložbe katedrala Sv. Vida i svetište Majke Božje Trsatske“, kazao je autor na otvaranju izložbe pred okupljenim građanima i predstavnicima vjerskih zajednica. (G. G.)

Ogranak Matice hrvatske organizirao je 9. travnja prvu ovogodišnju Stihovnicu Siska. Time je ta vrijedna poetska manifestacija otvorenoga tipa nastavila tradiciju započetu 2010. Ubuduće će se održavati dva puta mjesečno, a namijenjena je svima koji pišu poeziju i voljni su stihove podijeliti s okupljenim pjesnicima i gostima. Pod voditeljskom palicom Siniše Matasovića i stručnim okom priznatoga sisačkog pjesnika i prozaika Bogdana Arnautovića, kojemu je premijerno pripala čast nastupiti u ulozi „gosta pjesnika“ (novost koja će se nastaviti uz brojna druga imena hrvatske pjesničke scene) te uvaženog sisačkoga pisca Ratka Bjelčića, člana DHK-a i Kulturnoga vijeća Grada Siska, svoje stihove u natjecateljskom dijelu druženja govorili su: Nataša Nježić, Igor Petrić, Marijana Petrović Mikulić, Aleksandra Polak, Silvija Tomić, Antonija Ugarković te Marija Dejanović, pobjednica večeri. (G. G)

Brodski spomenar održava se već četrnaest godina u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod, a ove godine u sklopu tradicionalne manifestacije održan je program Uprizorene slike iz života Ivane Brlić-Mažuranić, čime je oživljena povijest uglednih brodskih obitelji s početka prošloga stoljeća. Autorica koncepta Jasna Ažman kazala je na početku priredbe da je ovogodišnjem Spomenaru svrha podsjetiti na život Ivane Brlić Mažuranić čitanjem njezinih autobiografskih zapisa. Ovaj put program se smjestio na Korzo, u Salon obitelji Golubić.

Nekada su tu živjeli Radosavljevići, koji su godinama prijateljevali s Brlićima. U povodu 140. godišnjice rođenja Ivane Brlić Mažuranić članovi Ogranka čitali su dijelove iz Ivaninih osobnih zapisa u kojima se jasno vidi koliko je voljela svojega supruga, koliku su ulogu u njezinu životu imala djeca i s kojom je radošću govorila o svom životu u Brodu na Savi. Dio sudionika odjenuo se u građansku odjeću iz Ivanina doba i tako nastavio tradiciju održavanja šeširijade, kojom se nastoji oživjeti brodska povijest. Program Brodski spomenar dio je manifestacije U svijetu bajki Ivane Brlić Mažuranić u koju su uključene mnoge brodske kulturne i obrazovne informacije. Detaljan program dostupan je na internetskoj stranici: www.usvijetubajki.org. (G. G.)

Knjižnica Nikola Zrinski u Čakovcu i varaždinski OMH u prostorima knjižnice 25. ožujka organizirali su predstavljanje nove zbirke sabranih i novih kajkavskih pjesama varaždinskog pjesnika, književnoga i likovnog kritičara i publicista Ernesta Fišera Macbeth na fajruntu (MH, 2013). U djelu se, rečeno je na predstavljanju, nakon pisanja na štokavštini, autor vraća kajkavskim korijenima i novom načinu komuniciranja sa svijetom, otkrivajući vlastiti pjesnički identitet. O zbirci su, uz autora, govorili Joža Skok i Andrijana Kos Lajtman, dok je uglazbljene autorove pjesme izveo kantautor Dragutin Novaković Šarli.
„Najnovije pjesme potvrda su i dopuna obilnoga leksičkog arsenala Fišerove poezije u kojoj uz riječi kao što su: zemla, krv, kajkavščina, postoji i niz drugih, poput: samina, čkomina, strah, mrklina, smrt, noč, ogenj, praznoča, samopozablenje, zimica, cajngeri živlenja, kmica, rieč, zvirišče, koje svojim bogatim konotacijama i simbolikom determiniraju svijet i izraz autentičnih Fišerovih solilokvija i nokturna kao vrhunskog poglavlja moderne hrvatske kajkavske poezije“, kazao je Joža Skok. (G. G.)

U Pastoralnom centru Sv. Bono Franjevačkog samostana u Vukovaru 25. ožujka predstavljena je knjiga bivšega vukovarskog gvardijana, a sadašnjega župnika Župe sv. Alojzija Stepinca u Salzburgu i odnedavno člana DHK-a fra Zlatka Špehara – Tragom hrvatske niti u Argentini. Knjigu su, uz autora, predstavili Dražen Švagelj, predsjednik OMH u Vinkovcima, Henrik Ivan Damjanović, upravitelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru te Dražen Živić, urednik knjige i predsjednik OMH Vukovar.

Izd. OMH u Vukovaru, 2014.

Uz gvardijana Franjevačkoga samostana u Vukovaru fra Gordana Propadala okupljene je pozdravila i programom vodila Lidija Miletić, potpredsjednica OMH Vukovar. Dražen Živić objasnio je da autor u svojoj već petoj knjizi putuje prostranstvima Argentine i Paragvaja u potrazi za Hrvatima ili barem dokazima o životu i radu hrvatskih zajednica. „Knjiga je duboko prožeta duhovnošću i domoljubljem, a u žanrovskom smislu najvećim dijelom pripada putopisnoj prozi. Tekst je obogaćen brojnim fotografijama i drugim prilozima koji oslikavaju prošlost, ali i sadašnjost hrvatske prisutnosti u tim zemljama“, kazao je Živić. Špehar je u više navrata, na poziv hrvatskih zajednica, boravio u Argentini i Paragvaju, susrećući brojne hrvatske obitelji, svjedoke teškoga života daleko domovine. Zahvaljujući hrvatskim katoličkim svećenicima, redovnicima i časnim sestrama, kao i državotvornim Hrvatima, hrvatska se zajednica uspjela integrirati u novo društvo, kazao je Špehar, ali ne i potpuno se asimilirati, o čemu svjedoči velika ljubav prema Hrvatskoj i nastojanje da se sačuva hrvatski jezik i izgrađuje hrvatski nacionalni identitet i kod najmlađih naraštaja.

U glazbenom dijelu nastupili su VIS Damjan i prvak bečke opere Mladen Jakišić. Knjigu su zajedničkim snagama objavili vukovarski Ogranak Matice hrvatske, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmajskog stola u Vukovaru te Hrvatsko plemićko bratstvo Kralj Ivan Zapolja iz Salzburga. (G. G.)

Susret s akademskim slikarom Dinom Trtovcem održan je 11. travnja u Velikoj galeriji Grada Zaboka. Riječ je o drugom gostovanju u okviru projekta Susreti s umjetnicima Ogranka MH u Zaboku i Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću na kojem je sa slikarom koji pripada u srednju generaciju razgovarala povjesničarka umjetnosti i pročelnica Odjela za likovne umjetnosti i arhitekturu MH Iva Körbler. Prisutni su pogledali kratki dokumentarni film o Trtovcu, monografiju, razgovarali i uživati u pjesmama koje su izveli Melanija Sente i Bruno Slukan iz Bedekovčine. Slikar je uz iznošenje svojih iskustava dao učenicima i ostalim ljubiteljima slikarstva niz korisnih savjeta.

Dino Trtovac slikarstvo je diplomirao 1977. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Nikole Reisera, a u sljedećim godinama usavršavao se u Londonu i Parizu, gdje izlaže u poznatim galerijama i salonima. Pokretač je slikarske kolonije u prirodi Oraj – Lovran, a 2011. postaje član osnivač Bošnjačke akademije nauka i umjetnost. Od 2009. sveučilišni je profesor na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci u zvanju docenta. Izlagao je na pedesetak samostalnih te na više stotina skupnih izložbi u zemlju i inozemstvu i primio više internacionalnih nagrada i za umjetničko stvaralaštvo. Trtovčeve slike nalikuju vizualnim simfonijama stvorenim prelijevanjem, pretakanjem i međusobnim miješanjem susjednih boja. (G. G.)

Poslije Tkona na otoku Pašmanu, u srijedu 9. travnja OMH u Zadru priredio je i Dane Matice hrvatske u Svetome Filipu i Jakovu. Kao suorganizatori pridružili su se Općina Sveti Filip i Jakov te udruga Stara škola iz Sv. Filipa i Jakova u prostoru koje su održana četiri iznimno aktualna predavanja.

Nikola Vuletić

Ivan Paštar govorio je o ulozi i zaslugama Matice hrvatske u prošlosti, a posebice se osvrnuo na posljednja desetljeća njezina djelovanja, kada ta važna ustanova hrvatske kulture intenzivno dokazuje da je, s obzirom na nakladničku djelatnost i druge oblike djelovanja i bogat rad njezinih ogranka, najvažnija kulturna institucija u Hrvatskoj. Matičino djelovanje u današnje vrijeme, naglasio je Paštar, izniman je prinos i veliko jamstvo očuvanja naše svekolike hrvatske samobitnosti u vremenu nesklonu nacionalnom razvoju naroda. Nikola Vuletić sa Zadarskoga sveučilišta pobudio je iznimnu pozornost govoreći o značajkama filipjanskoga govora. Govoreći o glasovnim odnosno fonološkim osobitostima pokazao je kako filipjanski govor u potpunosti pripada južnočakavskom dijalektu, usprkos velikom utjecaju štokavskih govora iz zaleđa. Grozdana Franov Živković prikazala je svoju knjigu o Bratovštini Sv. Filipa i Jakova, dok je Božidar Šimunić izlagao na temu 1150. obljetnica misije Sv. Ćirila i Metoda. Između predavanja svoje su pjesme čitale domaće pjesnikinje Jasenka Medvedec i Marija Stipković. (Anica Serdarević)