Potreban veći angažman institucija

Stoljeće nakon Sarajevskog atentata diljem svijeta obilježava se stogodišnjica početka Prvoga svjetskog rata. U obilježavanje se uključila se i skupina domaćih znanstvenika, okupljenih u Hrvatskom odboru za obilježavanje stogodišnjice Prvoga svjetskog rata, koji su se na vlastitu inicijativu priključili globalnom projektu projiciranja imena vojnika poginulih u tom sukobu. Kako Hrvatska još ne raspolaže popisom hrvatskih žrtava rata, niti postoji zasebna ustanova koja bi se sustavno bavila problematikom prvoga globalnog oružanog sukoba, članovi Odbora u obljetnici su vidjeli i priliku za nadoknadu znanstveno-istraživačkoga deficita naslijeđena iz ranijih razdoblja. Akcijski plan Odbora u razdoblju 2014–2019. predviđa 31 aktivnost u svrhu popularizacije razdoblja koje je za stanovništvo RH imalo daleko veću važnost negoli je to vidljivo iz medija. Pritom treba istaknuti da su sve realizirane programe članovi financirali iz vlastitih sredstava jer je institucionalna potpora zasad izostala.

Car Karlo pregledava hrvatske jurišnike / Hrvatski državni arhiv

Odbor trenutno radi na više paralelnih projekata, od kojih je trenutno najvidljiviji nedavno pokrenut internetski portal 1914-1918.com.hr. Uz osnovne informacije o ratu po godinama portal donosi poveznice na relevantne svjetske portale o tom globalnom sukobu, ali i adrese na kojima se mogu pratiti informacije o obilježavanju obljetnice. Na portalu 1914-1918.com.hr objavljeni su i svi dokumenti Odbora s popisom planiranih aktivnosti.

Iz razgovora s predsjednicom Odbora povjesničarkom Vijoletom Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest saznali smo da je ostvarena programska suradnja s dvadesetak kulturnih i znanstvenih ustanova, među kojima je i Matica hrvatska. „U listopadu će se održati trodnevni znanstveni skup 1914. – prva godina rata u Trojednoj Kraljevini i Austro-Ugarskoj Monarhiji u organizaciji Hrvatskog instituta za povijest i Matice hrvatske, a pod pokroviteljstvom predsjednika RH. Skup će biti uistinu velik jer je prijavljeno 55 izlagača, od toga deset stranaca iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Srbije, s nizom vrlo tema iz različitih područja povijesne znanosti.“ Predsjednica Odbora također je naglasila da je u izradi prijevod vrlo važne knjige Prvi svjetski rat i kraj Habsburške Monarhije austrijskoga povjesničara Manfrieda Rauchensteinera. Također, članovi Odbora održat će niz javnih predavanja kako bi nove spoznaje doprle do širokoga kruga zainteresiranih.

U svrhu obilježavanja stogodišnjice Velika Britanija potrošit će oko 50 milijuna funta, a koliko će uložiti Hrvatska nije poznato jer zasad ne postoji plan obilježavanja stogodišnjice na nacionalnoj razini. Također se ne zna u kojoj će mjeri biti realizirani planovi Odbora s obzirom da projekti ovise i o institucionalnim potporama.

Vijoleta Herman Kaurić podsjeća da je u travnju 2013. Vlada RH osnovala Povjerenstvo za koordinaciju obilježavanja stogodišnjice Prvoga svjetskoga rata, na čelu s ministricom kulture Andreom Zlatar Violić, no rezultati prema njezinim riječima zasad nisu opipljivi. „Tri su člana našega Odbora članovi spomenutoga Povjerenstva. Ono se dosad sastalo dva puta, a posljednji sastanak bio je u srpnju 2013. Mislim da dodatni komentar o kvaliteti rada nije potreban.“

Zadaća Povjerenstva osmišljavanje je i praćenje programa obilježavanja stogodišnjice u suradnji s međunarodnim instancama, kao i kulturnim institucijama u Hrvatskoj, a to se odnosi i na izradu digitalnoga popisa poginulih, obilježavanja mjesta stradanja i grobalja izvan Hrvatske, organizaciju znanstvenih simpozija... S obzirom da je riječ o vrlo važnom projektu, znanstvena zajednica od državnih institucija očekuje veći angažman.