Pogled na Koreju

Novi broj Književne smotre, tematski posvećen južnokorejskoj književnosti, vrijedan je izraz želje da se hrvatskoj čitateljskoj publici predstavi i približi nama daleka i gotovo u cijelosti nepoznata korejska kultura i književnost. Suradnja s prof. dr. Sang Hun Kimom s Odsjeka za južnoslavenske studije Sveučilišta Hankuk iz Seula, koji je gostujući urednik ovoga broja, urodila je lijepim  primjerom razmjene književne i kulturne baštine dviju udaljenih i po mnogočemu različitih zemalja.

Ovaj broj časopisa sastoji se od pet dijelova. Radovi prvoga dijela (Panorama korejskih kultura) – Korejski val iz kulturno semiotičke perspektive (Soo Hwan Kim), Korejske kulturne značajke prije modernizacije: simboličke tradicije i narodna vjerovanja (Jeong Hwan Kim i Song Ki Kim), Obilježja moderne korejske kulture: povezanost s gospodarskim rastom (Sung Woo Hwang) i Multikulturalizam u Južnoj Koreji: izazovi različitosti (Sogu Hong) – progovaraju o modernoj korejskoj kulturi izloženoj globalizaciji.

Drugim dijelom (Korejska književnost iz povijesne perspektive) obuhvaćena su tri rada kojima se pokušao dao prikaz nekih od značajki korejske književnosti u različitim povijesnim razdobljima. Aspekt ljubavi u korejskoj klasičnoj književnosti (Sang Hyun Lee), Karakteristike i utjecaji korejske usmene književnosti u suvremenom društvu (Sang Hun Kim i Hyok Jae Kwon), i Modernizam korejske književnosti 1930-ih i ludička narativna poetika (Jung Ok Pyo).

Tri rada trećega dijela (Pisci i djela korejske književnosti) – Pojava estetike introspekcije u korejskoj poeziji – na primjerima Kim Su-yeonga, Kim Chun-sua, Seo Jeong-jua (Myoung Hee Yi), Trendovi i estetske karakteristike modernih korejskih romana (Hee Jung Lee) i Aspekti i umjetničke karakteristike moderne i suvremene korejske drame (Ju Cheol Shin) – svojevrsni su presjek reprezentativne južnokorejske književnosti 20. stoljeća.

Posebnu pozornost zaslužuje četvrti dio broja u kojemu su objavljeni prilozi hrvatskih autorica. Radovi Putovi klasičnoga kineskoga – povezivanje s korejskom kulturom i jezikom (Ivana Gubić), Transverzalno filozofiranje Jung Hwa-yola (Snježana Zorić), Otok i Zao momak – „gusti“ opis ljubavi i nasilja u dva Kim Ki-dukova filma (Tihana Šiftar) predstavljaju nam korejsku kulturnu baštinu i njezinu suvremenost.

U petome dijelu čitatelju su na raspolaganju prijevodi reprezentativnih književnih djela 20. stoljeća, ali i nekoliko narodnih pripovijedaka. Svaki od prijevoda, kao i svaki od radova ranije navedenih, na svoj način i svojom temom, osvjetljava nam ne samo skrivene krajolike korejske tradicije i suvremenosti, misli i senzibiliteta, pojmova, predodžbi i vjerovanja nego i našu vlastitu nenaviklost na strane nam glasove i neupućenost iz kojih katkada proizlazi svojevrsni otpor spram onoga što nam je strano i daleko.