Iz ogranaka

U Centru za kulturu Grada Belog Manastira 13. ožujka otvorena je izložba slika Permutacije akademskog slikara i docenta na osječkom Učiteljskom fakultetu Gorana Kujundžića, koju je suorganizirao OMH u Belom Manastiru. Goran Kujundžić rođen je 1976. u Subotici, a 2003. diplomirao je u klasi prof. Miroslava Šuteja, smjer grafika, na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2009. upisao doktorat. (G. G.)

U suorganizaciji Ogranka MH u Belišću knjiga Dinka Župana Mentalni korzet – spolna politika obrazovanja žena u Banskoj Hrvatskoj (1868–1918) predstavljena je 10. ožujka u Gradskoj knjižnici i čitaonici Belišće. Knjigu u izdanju Učiteljskoga fakulteta Osijek predstavila je recenzentica Zlata Živković-Kerže, a publici je najzanimljivije dijelove predstavio sam autor. Naslov Mentalni korzet označuje spolnu politiku koju su školske vlasti provodile unutar obrazovnog sustava u drugoj polovici 19. i početkom 20. st. u Banskoj Hrvatskoj, a naslovna metafora upućuje na ograničene nazore toga vremena. Žena je tada mogla biti samo dobra supruga, majka i kućanica, a tek kasnije mogla se obrazovati i za druga zvanja, osim za učiteljicu, što je jedino bilo dopušteno. (G. G.)

U šest bjelovarskih škola sveučilišni profesor i pročelnik Odjela za filozofiju MH te priređivač dviju Boškovićevih knjiga u Matičinoj biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Stipe Kutleša 7. ožujka održao je predavanje pod naslovom Tko i što je bio Ruđer Bošković. Jedan od najboljih poznavatelja Boškovića srednjoškolce je upoznao s radom i važnošću velikoga hrvatskog znanstvenika, filozofa, književnika i isusovca, a istoga dana za šire građanstvo u veleučilišnoj dvorani održao je predavanje o važnosti Ruđera Boškovića za suvremeni hrvatski identitet na kojem je naglasio da je Bošković bio daleko ispred svojeg vremena, a u nekim znanstvenim područjima i ispred današnjeg vremena. (Davor Dijanović)

Večer dijalektalne poezije Naš ča u Tjednu hrvatskoga jezika održana je 14. ožujka u prostorima OMH u Bujama. Ljubitelji čakavske riječi sudjelovali su u čitanju poezije zavičajnih autora, a u glazbenom dijelu nastupio je duo Anita i Dante Marušić. (G. G.)

Roman prvijenac Elizabete Medić Anđeo nad mojom zemljom, objavljen u suizdanju Ogranka MH u Čitluku i podružnice HKD-a Napredak u Ljubuškom, predstavljen je u Gradskoj vijećnici u Ljubuškom 3. ožujka. O knjizi je uz autoricu govorio recenzent Mate Grbavac, a predsjednica ljubuškog ogranka HKD-a Napredak Mladenka Medić čitala je ulomke. Priča prati potresnu sudbinu žena zahvaćenih ratnim zbivanjima, borbu glavne junakinje s traumama koje je doživjela, ali i njezin ponovni susret sa zlostavljačem i želju za nastavkom normalnoga života ispunjena ljubavlju i razumijevanjem. (G. G.)

Mladi Matičin ogranak u Jelenju, osnovan u listopadu prošle godine, već je u kulturnom smislu oživio grobnički kraj. Izložba starih i novih fotografija Grobnišćina va sliki i besedi, priređena kao prvi ozbiljniji projekt Ogranka, privukla je brojne posjetitelje, koji su se upoznali s običajima toga kraja, narodnim nošnjama, frizurama, poslovima i drugim aktivnostima starijih Grobničana, dok su nove fotografije pokazale današnje ljepote jelenjskog područja. Sada je u pripremi nova izložba, i to vrijednih starih knjiga, koja će biti otvorena 2. travnja. Tim povodom članovi ogranka objavili su poziv mještanima koji posjeduju starija i raritetna izdanja da knjige donesu u prostorije Općine Jelenje i posude ih u svrhu izlaganja. (G. G.)

Na 2. izbornoj skupštini OMH u Kloštar-Ivaniću 3. ožujka izabrano je novo vodstvo. Dosadašnji predsjednik Tomislav Božiček na iznio je detaljno izvješće iz kojega je vidljiva velika aktivnost ogranka, nakon čega je zahvalio svim dosadašnjim suradnicima, istaknuvši da se zbog obveza ne može voditi ogranak i u sljedećem mandatu. Nakon glasovanja za predsjednika je izabran Božidar Balenović, za dopredsjednika Miljenko Petračić, za tajnika Miljenko Šimunović, dok su u predsjedništvo ušli i Ivica Novosel, Krunoslav Božić, Denis Herceg i Tomislav Božiček, a u nadzorni odbor Zlatko Golubić, Sanja Paulić i Tihana Harapin. U svom prvom govoru novi predsjednik Balenović istaknuo je važnost transparentnosti rada ogranka te najavio pokretanje godišnjaka. Poseban je naglasak stavio na potrebu upoznavanja mladih s radom MH. (G. G.)

U povodu Tjedna hrvatskoga jezika Ogranak MH u Mariji Bistrici ugostio je uglednu jezikoslovku Nives Opačić, koja je 15. ožujka u Domu kulture u Mariji Bistrici održala predavanje naslovljeno Novo punjenje u starom pakungu. Večer je moderirala Ivančica Tomorad, a nakon druženja s popularnom jezikoslovkom učenici osnovne škole pod mentorstvom Anite Klemar izveli su igrokaz Zamjena. (G. G.)

Zahvaljujući ideji knjižničara i profesora Damira Najmenika u organizaciji Srednje škole Stjepana Ivšića i Ogranka MH u Orahovici 4. ožujka u školskim prostorima priređena je vrlo sadržajna i neobična priredba – Večer Kube. „Ideja o večeri došla je slučajno. Za novogodišnje praznike bio sam na Kubi i nakon povratka i pričanja mojim kolegama u školi o ljepotama te zemlje inzistirali su na organizaciji ovakve večeri.“ Otok prirodnih ljepota i zemlju Che Guevare i Fidela Castra Najmenik je predstavio multimedijalnim predavanjem u kojem se osvrnuo na vlastiti doživljaj kubanskih gradova, nakon čega je Igor Vajnberger održao kratki tečaj salse.

Kubanska večer u Orahovici

Umjetnički dio večeri otvorili su članovi plesnog kluba Bolero iz Osijeka, desetogodišnjaci Lucija Kelava Mihajlović i Bruno Thot, koji su nedavno osvojili brončanu medalju na Europskom prvenstvu u salsi. Vrhunac programa bio je nastup glazbenika Ricarda Luquea, bivšega pjevača grupe Cubismo, danas solista Zagrebačke filharmonije, koji uz klavirsku pratnju Julija Nikoša izveo evergreene Besame mucho, Guntanamera te nekoliko originalnih i pjesama tradicionalnoga kubanskog sona. Za vrijeme nastupa konobari srednje škole priredili su najpoznatije kubanske koktele, Daiquiri i Mojito, koje je pio i američki književnik Ernest Hemingway pišući na Kubi svoje remek-djelo Starac i more. (G. G.)

U povodu Dana hrvatskog jezika i 47. obljetnice izlaska Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika OMH i Državni arhiv u Slavonskom Brodu organizirali su predstavljanje treće knjige Povijesti hrvatskoga jezika u izdanju Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica. O vrijednom izdanju govorili su Ivo Pranjković i Željko Jurčić, a večer je moderirala Irena Krumes Šimunović, dok je u glazbenom dijelu nastupila učenica Glazbene škole Slavonski Brod Edita Kolovrat, pod vodstvom Krešimira Ivančića. Knjiga obrađuje 17. i 18. stoljeće, a poglavlja potpisuju priznati hrvatski jezikoslovci. (G. G.)

Gotovo premala bila je župna dvorana Župe Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji 12. ožujka za sve koji su došli poslušati predavanje akademika Stjepana Damjanovića, profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu i potpredsjednika Matice hrvatske. U organizaciji OMH u Svetoj Nedelji i Župe Presvetog Trojstva ak. Damjanović održao je predavanje s temom Glagoljica i sveta braća Ćiril i Metod. Na taj je način Ogranak obilježio Dane hrvatskog jezika koji su u cijeloj domovini nizom predavanja i radionica istaknuli važnost njegovanja jezične baštine u suvremenom multikulturnom svijetu.

Akademik Damjanović istaknuo je važnost Svete braće, Ćirila i Metoda, koji su došli u Moravsku na poziv kneza Rastislava, širili vjeru na jeziku razumljivu Slavenima te tako stvorili Slavenima pismo, napisali prve knjige na njihovu jeziku i uveli taj jezik u Crkvu. Kao posljedica stvaranja slavenske pismenosti Hrvati su već 1483. imali Misal po zakonu rimskoga dvora, prvu tiskanu knjigu na hrvatskom jeziku, što je, upozorio je Damjanović, gotovo istovremeno kad i Beč te osamdeset godina prije Moskve.

Akademik Stjepan Damjanović

Učenici OŠ Sveta Nedelja svojim su radovima glagoljičnih slova ukrasili župnu dvoranu, a prisutni su imali priliku prelistati pretiske nekih glagoljičkih knjiga koje je profesor donio na predavanje, među kojima je najzanimljiviji bio Hrvojev misal iz 1404, jedna od najljepših knjiga glagoljičke pisane baštine. Velik odaziv matičara, župljana, i gostiju na predavanje istaknuo je veliku potrebu za ovakvim i sličnim događanjima i dao dodatni poticaj članovima Ogranka Matice hrvatske u Svetoj Nedelji da i dalje zalaganjem i radom oplemenjuju svetonedeljsku kulturnu svakodnevnicu. (Ana Lovasić)

Ono po čemu je Turopolje poznato svakako je, između ostalog, obilježavanje blagdana Sv. Jurja, kojim se obilježava početak gospodarske godine. O tome kako bi Turopoljsko Jurjevo od lokalnoga ponosa moglo postati svjetska baština 6. ožujka na Matičinu četvrtku u Muzeju Turopolja govorili su znanstvenici Tvrtko Zebec, Melanija Belaj i Ana-Marija Vukušić s Instituta za etnologiju i folkloristiku. Turopoljsko Jurjevo već je upisano u Registar kulturnih dobara RH, a na tribini se moglo čuti o jurjevskim običajima sjeverozapadne Hrvatske te o tome kako se blagdan Jurjeva slavi u drugim zemljama, koje su također na listi za upis na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Uz zanimljiva izlaganja, gosti predavanja govorili su o projektu Instituta Hrvatska nematerijalna kulturna baština, društveni identiteti i vrijednosti koji financira Hrvatska zaklada za znanost. (G. G.)

Predavanje o velikanu hrvatske farmacije Vinkovčaninu Juliju Domcu 21. veljače u vinkovačkoj gimnaziji održala je Suzana Inić. U ime organizatora predsjednik vinkovačkog OMH Dražen Švagelj predstavio je predavačicu, inače zaposlenicu Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, kao najbolju poznavateljicu Julija Domca. Predavačica je istaknula kako je Julije Domac (1853–1928) rođen u Vinkovcima, gdje je pohađao gimnaziju. Doktorirao je u Grazu 1880. i bio prvi Hrvat s doktoratom iz kemije, kao i prvi Hrvat koji je dao izvoran prilog europskoj kemiji objavom stručnih članaka u međunarodnim znanstvenim časopisima. Napisao je srednjoškolske udžbenike iz organske i anorganske kemije, kojima je omogućio prihvaćanje suvremenih europskih prirodoznanstvenih spoznaja u Hrvatskoj te znatno utjecao na oblikovanje hrvatske znanstvene kemijske terminologije početkom 20. stoljeća. Utemeljio je znanstvenu sveučilišnu farmakognoziju (proučavanje fizičkih osobina sirovih sastojaka od kojih se pripremaju lijekovi) te osnovao prvi samostalni Farmakognostički institut u svijetu. (G. G.)

Susret s akademskom slikaricom, grafičarkom i keramičarkom Zdenkom Pozaić (Čazma, 1940) održan je u Velikoj galeriji Grada Zaboka 14. ožujka. Organizator priredbe bio je OMH u Zaboku, a o stvaralaštvu slikarice Zdenke Pozaić govorila je Iva Körbler, pročelnica Odjela za likovne umjetnosti i arhitekturu MH. Posjetitelji su mogli razgledati grafičke mape, kataloge, monografiju, razgovarati, družiti se i uživati u pjesmama Dragutina Tadijanovića i Antuna Šoljana, koje su recitirali Vlasta Medić i Zlatko Maršić. Zdenka Pozaić dosad je imala više od sedamdeset samostalnih izložbi, sudjelovala je na više od tristo skupnih u zemlji i inozemstvu, a radovi joj se nalaze u više muzeja, galerija i privatnih zbirki. Bavi se i poezijom, a dosad je objavila i šest pjesničko-grafičkih mapa te trideset osam naslova u bibliofilskoj ediciji Riječ i slika, a pokretačica je i Biblioteke Dub, koja objavljuje primjere iz povijesti hrvatskog pjesništva (G. G.)

Uz predavanje Josipa Lisca Krleža i Bratoljub Klaić uz Dane hrvatskog jezika, održano 13. ožujka u dvorani Matice, OMH u Zadru priredio je i zanimljivu manifestaciju Dani Matice hrvatske u Tkonu. Manifestacija je održana 5. ožujka u tkonskom restoranu Sovinje u suorganizaciji s Općinom Tkon, a program se sastojao od predavanja koja su održali Božidar Šimunić (Neke značajke tkonskog govora), Ivan Paštar (Matica hrvatska nekad i sad) te Božo Došen (Iz tkonske povijesti). Pjesme su čitali Radica Vrančić, Antonela Bačinić te Ivan Mađerić.

Tkon je općina i naselje u Zadarskoj županiji, smješteno na jugoistočnom dijelu otoka Pašmana te na trinaest otočića od kojih su najveći Gangaro, Žižanj i Košara. Mjesto je poznato po Tkonskom zborniku, glagoljičkom crkvenom prikazanju iz 16. stoljeća, a u njemu je rođen general Ante Gotovina (G. G.)