Nadareni violončelist i harmonikaš

Posljednjega ponedjeljka u siječnju, u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu, nastupio je Martin Kutnar u dvostrukom izvedbenom izdanju, kao mladi violončelist u prvom dijelu rasporeda te kao seriozni harmonikaš u drugom. U prvom dijelu glasovirska pratnja bila je Vesna Šepat Kutnar.

Martin Kutnar / Snimio Mirko Cvjetko

Martin Kutnar rođen je u Zagrebu 2000. Potječe iz glazbeničke obitelji. Harmoniku uči od pete godine, a završio je nižu školu Glazbenog učilišta Elly Bašić u razredu Mirele Buchberger Karlo. Violončelo uči od šeste godine, a završio je nižu GŠ Pavla Markovca u razredu Neve Begović. Osvojio je prve nagrade na regionalnim i državnim natjecanjima na oba instrumenta 2010. i 2012. Na Međunarodnom natjecanju harmonikaša u Puli u kategoriji solista primio je drugu nagradu 2009. te prve nagrade 2010. i 2011, a u duu drugu nagradu 2013. Na hrvatskom državnom natjecanju harmonikaša u Daruvaru osvojio je prve nagrade 2010–2013. Na državnom natjecanju komornih sastava u Opatiji primio je prvu i posebnu nagradu u duu 2011. te 1.nagradu u kvintetu 2012.godine. U duu harmonika-saksofon, Duo Hax na Grand Prixu Lions kluba u Rijeci, osvojio je nagradu publike, na natjecanju mladih glazbenika HGM-a 1. nagradu i gostovanje na Imagine festivalu u Bruxellesu, a u dvorani Lisinski u istom sastavu bio je gost Zagrebačke filharmonije. U duu redovito nastupa na koncertima izvrsnosti i svečanim dodjelama nagrada Agencije za odgoj i obrazovanje. Kao solist na oba instrumenta istaknuo se nizom nastupa u Zagrebu, Ivanić-Gradu, Puli, Daruvaru, Velikoj Gorici, Varaždinu, Tinjanu i Opatiji.Kao violončelist debitirao je uz orkestar u HGZ-u 2010. u Vivaldijevu koncertu u C-duru, 2011. izveo je 3. stavak Vivaldijeva koncerta G-duru, a 2013. Rahmanjinovu vokalizu. Gostovao je u emisijama HRT-a Dobro jutro, Hrvatska i Školski sat. Dva puta primio je Oskar znanja Agencije za odgoj i obrazovanje za oba instrumenta. Osvojio je i zlatnu medalju u latino i standardnim plesovima u kategoriji mlađe mladeži u Križevcima te srebrnu medalju na natjecanju u Bjelovaru.

Vesna Šepat Kutnar maturirala je glasovir u razredu Maje Žepić, diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu Jurice Muraja, a magistirala na Sveučilištu u Grazu komornu glazbu za glasovir u razredu Katte Vittlich. Viša je predavačica na Institutu za crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu, gdje predaje glasovir, komornu glazbu i glasovirski duo. Osnivačica je i pijanistica Ansambla salonske glazbe. Najčešće nastupa u glasovirskom duu, kao komorna glazbenica u triju i oktetu te surađuje s mnogim glazbenicima na javnim nastupima u zemlji i inozemstvu.

U prvom dijelu koncerta bila je izvedena Elegija Rudolfa Matza, Allegro non troppo iz Sonate u e molu, op. 38 Johannesa Brahmsa, Allegro con spirito iz 1. koncerta u G-duru Carla Stamitza te Labud iz Karnevala životinja i Allegro apassionato, op. 43 Camille Saint-Saensa. U drugom dijelu bilo je na rasporedu osam skladbi. Najprije Četiri renesansna komada, transkripcije tri anonimusa iz Engleske, Njemačke i Italije te Canarios G. Sanza iz Španolske, a slijedile su skladbe Zov ptica Jeana-Phillippa Rameaua, Toccata Bogdana Dowlasza, znameniti Ples sa sabljama iz baleta Gajane Arama Hačaturjana i Rock-toccata Jevgenija Derbenka.

Jedina domaća skladba, prekrasna Matzova Elegija, pisana na melodiku poznate narodne međimurske pjesme Vehni, vehni fijolica, bila je izvedena vrlo zanosnom toplinom donosa trinaestogodišnjega Martina Kutnara. Slijedila je, i u violončelu i u glasoviru, vrlo uspjela izvedba stavka Allegro non troppo J. Brahmsa, iz domene djela koja dosljedno slijede klasicistički uzor visoka dometa cjelokupne njemačke i svjetske glazbene literature u disciplini dua za gudačke instrumente i glasovir. Sonatu je Brahms posvetio amateru violončelistu dr. Josefu Gansbacheru, profesoru pjevanja u Beču. Pri izvedbi stavka Allegro con spirito C. Stamitza, djela vjerojatno pisana za violončelista amatera, no ovaj put bila je to posveta pruskom kralju Fridriku Vilimu II, koncert skladan na temelju tadašnjih zakučastih zahtjeva druge polovice 18. stoljeća, valjalo je poraditi više na dojmu blještavila djela. Prvi dio rasporeda završen je pjevnim Labudom, a zatim izvedbeno vrlo uspjelim virtuoznim stavkom C. S.-Saensa. Suradnja glasoviračice Vesne Šepat Kutnar bila je vrlo uspješna. Dodatak na violončelu solo bio je mala predstava prema ukusu pretežito mlade publike.

Drugi dio rasporeda pokazao je virtuoznost izvedbe na harmonici kod mladog izvođača Martina Kutnara. Vrlo uspješno izvedeno je osam djela pet skladatelja raznih provenijencija, uz dva zvučna imena, Francuza J. Ph. Rameaua i Armenca, našega prošlostoljetnog suvremenika, A. Hačaturjana.