IZ OGRANAKA

Skup hercegovačkih ogranaka Matice hrvatske održan je na Bosiljama podno Čvrsnice i Blidinja, prvi put s novoutemeljenim Ogrankom MH iz Bugojna. Na već tradicionalnom skupu Matičinih ogranaka govorilo se o dosadašnjem radu i rezultatima te krovne kulturne institucije, ali i projektima u sljedećem razdoblju.

Na susretu je bio i glavni tajnik MH Zorislav Lukić, koji je najavio Glavnu skupštinu koja će se održati u lipnju u Zagrebu, a predsjednici ogranaka podnijeli su izvješća o radu. Predsjednik bugojanskog ogranka Antonio Džolan predstavio je program rada za 2014, a Andrija Stojić i Franjo Primorac iz čitlučkoga potaknuli su povezivanje rada svih ogranaka. Mario Bušić govorio je o radu ogranka u Grudama u posljednjih osam godina, nakon čega je Blago Kovač zaguslao i time oduševio okupljene.

Zaključak je ovogodišnjeg susreta kako treba više raditi na osnivanju novih ogranaka na području BiH jer rad MH pridonosi očuvanju svih vrijednosti hrvatskoga naroda u BiH, osobito u sredinama gdje su Hrvati pred nestankom. (G. G.)

Na redovitoj izbornoj skupštini Ogranka Matice hrvatske Buje za novoga predsjednika izabran je Zlatan Varelija, poznati novinar, književnik i publicist, koji je u pozdravnom govoru najavio nastavak izdavačke djelatnosti. U novo predsjedništvo osim Zlatana Varelije za tajnika je izabran Milivoj Topić, za članove predsjedništva Sanja Buljević i Elvino Jurjević te Vladimir Hammer.

Gost potpredsjednik MH i član Središnjeg odbora Stjepan Sučić pozitivno je ocijenio rad ogranka, koji trenutno broji trinaest članova iako ih je nekada bilo više, i dodao da je uvjeren kako će se taj broj udvostručiti te ukazao na važnost izdavačke djelatnosti: „Za MH je dobro da u svojoj središnjici drži, stvara i oblikuje kulturno stvaralaštvo i to radi na najbolje moguće načine. Tako se čuvaju kulturna dobra i baština. Ovo što ste napravili, niz zanimljivih događaja i knjiga pokazuje da njegujete cjelinu ovoga prostora, cjelinu hrvatske kulture, napravili ste inovacije koje su potrebne kao kruh danas, koje su potrebne kao sredstvo komuniciranja i kao nadahnuće svim ograncima MH.“

Zlatan Varelija

Na skupštini su se mogle čuti samo pohvale za rad bivšega tajnika Ogranka Ivice Vujevića, koji je teško obolio, a pregršt priznanja dobio je i bivši predsjednik, dr. Vitomir Jadrejčić. Skupštinu je pozdravio i predsjednik pulskog ogranka Danijel Mikulaco, ravnateljica Etnografskoga muzeja Buje Lorela Limoncin Toth, a bio je tamo i Mihovil Dabo, član predsjedništva pulskog ogranka. Na kraju svečanosti najavljena je knjiga zavičajnih pjesnika na čakavskom izričaju koju će urediti Zlatan Varelija i Sanja Buljević. (G. G.)

Nakon Senja, Ogulina i Zagreba knjiga Sela i stanovi na Velebitu – svjedočanstva života od nastanka do nestanka Ane Lemić bit će predstavljena i u Gospiću. Promocija će se održati 21. veljače u 18 sati u dvorani Pučkog otvorenog učilišta dr. Ante Starčevića.

Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu i Gradski muzej organizirali su 12. veljače u muzejskoj dvorani predavanje Alexandera Lopašića pod naslovom Grad Karlovac i karlovački istraživači Afrike. Ugledni britanski etnolog i profesor održao je predavanje o istraživačima koji su iz Karlovca, tada provincijskoga grada na rubu Monarhije, kretali u istraživanja Afrike i postali temelj hrvatske afrikanistike. Na predavanju se moglo čuti da je 19. stoljeće bilo doba velikih istraživanja, osobito Afrike, koja je u to vrijeme bila ne samo poprište sukoba velikih kolonijalnih sila nego i pojedinaca koji su u dalekim krajevima tražili ispunjenje želja i snova. Kako je Karlovac bio vezan uz vojnu prošlost i osnovan kao važna utvrda protiv Turaka, bilo je više mladih Karlovčana koji su nakon obavljene vojne obveze gledali u Africi i svoju budućnost i karijeru. Posebno Janko Mikić i njegov bratić, kadet austrijske mornarice, Napoleon Lukšić, koji je umro u Kongu kao i njegov prijatelj Dragutina Lerman, rođen u Požegi. To je vrijeme kada je Društvo za proučavanje Gornjeg Konga u Bruxellesu tražilo mlade ljude s vojničkim iskustvom i znanjem jezika za službu u ekspedicijama u djelomično neistraženu Kongu. Društvo je bilo preteča kasnije osnovane slobodne države Kongo.

Posebni naglasak predavanja profesora Lopašića bio je na afričkoj umjetnosti: umjetnosti nepismenih ljudi, ali s izrazitim smislom za umjetnički izričaj u čijem je središtu prikazivanje ljudske glave koja dominira dimenzijom i umjetničkim oblikovanjem kao glavni interes afričkog umjetnika. Tom prigodom predavač je detaljno prezentirao nekoliko izabranih primjera te plastike, uglavnom predmeta opće uporabe iz poznatih zbirki iz belgijskoga Tervurena, Beča i Zagreba. (Hrvojka Božić)

U dvorani Župnog ureda Ston 1. veljače predstavljena je nova knjiga Vinicija B. Lupisa Srednjovjekovna raspela iz Stona i okolice u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Stonu. Riječ je o četvrtoj Lupisovoj knjizi u izdanju stonskog ogranka, a za prve dvije, Srednjovjekovna baština Stona i Ston u trešnji, Lupis je dobio zlatnu, odnosno srebrnu povelju Matice hrvatske. O knjizi koja obrađuje četiri gotička ophodna raspela iz Stona i okolice, datirana u 14. i 15. stoljeće, te jedan križ – pacifikal, uz autora je govorio Petar Palić, generalni vikar Dubrovačke biskupije. Istaknuto je kako je riječ o najbrojnijoj skupini srednjovjekovnih raspela na hrvatskom jugu. „Ovo je jedna od knjiga koja obrađuje nedovoljno poznat segment hrvatske srednjovjekovne kulturne baštine sagledan u cjelovitom europskom baštinskom kontekstu“, istaknuo je Palić. Joso Stepić, predsjednik stonskog ogranka, zahvalio je svima koji su pomogli u izdanju knjige, a svi prisutni dobili su po jedan primjerak knjige na dar. (Sandra Vuletić)

Nagrađivani akademski slikar i grafičar Tomislav Tomić (1977), nastavnik na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, izložio je svoje najnovije crteže i ilustracije u Galeriji Ogranka Matice hrvatske u središtu Zaprešića. Na otvaranju izložbe 10. veljače – na dan utemeljenja Matice hrvatske 1842. – pred velikim brojem domaćih likovnih autora i članova MH govorio je predsjednik Ogranka Stjepan Laljak, a izložbu je otvorio voditelj galerije akad. kipar Dragutin Grgas, naglasivši da će Galerija predstavljati zaprešićke autore i Matičine članove, među kojima Tomić zauzima istaknuto mjesto.

Tomislav Tomić, koji od rođenja živi u Zaprešiću, diplomirao je 2001. na grafičkom odjelu ALU u klasi profesora Frane Para. Još od studentskih dana izlaže u domovini i svijetu. Najvažnije su osvojene domaće nagrade Grigor Vitez (2012) za ilustracije slikovnica Igora Knižeka i Nade Zidar-Bogadi te nagrada Ovca u kutiji za najbolju hrvatsku slikovnicu. Taj naš ponajbolji ilustrator prvu nagradu dobio je još 1998. u SAD-u kao student, a najširoj javnosti postao je poznat po ilustracijama Šume Striborove Ivane Brlić Mažuranić, za koje u Pekingu dobiva priznanje Časne liste IBBY 2006. Ilustracije, i to pretežno motive iz hrvatskih bajki, izlaže od 2003. u domovini (Hrvatski bijenale ilustracije u Zagrebu) i svijetu (Ljubljana, Bratislava, Portugal, London...). Izložba je otvorena do 3. ožujka. (Stjepan Laljak)