Najromantičniji balet na daskama

Polazeći od postavke da zagrebačke interpretkinje naslovne uloge baleta Giselle nimalo ne zaostaju za nekim poznatim svjetskim balerinama, Mladen Mordej Vučković bilježi povijest i sve izvedbe toga djela na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, od prve izvedbe do danas. Donosi portrete istaknutih balerina koje su tumačile Giselle – Emme Grondona, Ivanke Žunac, Đurđice Ludvig, Vesne Butorac Blaće, Irene Pasarić, Almire Osmanović, Lidije Mila-Milovac, Ljiljane Gvozdenović, Mihaele Devald, Edine Pličanić i Saule Ashimove.

U uvodu kronološki sažeto prikazan je nastanak baleta Giselle i njegovi tvorci, scenarist Théophil Gautier, skladatelj Adolph Adam i prva interpretkinja Carlotta Grisi, legendarna talijanska balerina rođena u Vižinadi. Balet Giselle prvi je put postavljen u Zagrebu 1897, dvije godine prije njezine smrti.

Izd. Hilarion, 2013.

Autor se posebno osvrće na četiri godine djelovanja Emme Grondona u HNK-u, od 1894. do 1898, kao šefice baleta, primabalerine i koreografkinje, za intendanture Stjepana pl. Miletića. U tom je razdoblju Emma Grondona, prema Miletićevu planu, uspjela prvi put izgraditi baletni ansambl na europskoj razini.

Deset balerina koje su Giselle plesale u 20. i 21. stoljeću Mladen Mordej Vučković ne rangira niti uspoređuje, smatrajući kako svaka zaslužuje da se zabilježi njezino sudjelovanje u povijesti toga djela, ali nastoji istaknuti individualnost svake od njih. Prikaz izvedbi počinje s Ivankom Žunac, koja nije imala uzora, već je ulogu kreirala sama, smatrajući je baletnim pandanom Shakespeareovu Hamletu u drami i tražeći savjet od velikih glumica Mire Stupica i Božene Kraljeve. Ivanka Žunac plesala je i ulogu Myrthe, dok je Giselle tumačila Đurđica Ludvig, druga zagrebačka Giselle odmah nakon premijere u travnju 1965.

Vesna Butorac Blaće ne ubraja Giselle među svoje najdraže uloge, iako je s njom bila na turneji po Sovjetskom Savezu (Odesa, Erevan i Taškent) te gostovala u samu Marijinskom teatru u Sankt Peterburgu, iz kojega potječe standardizirana verzija Mariusa Petipaa izvorne koreografije Jeana Corallija i Julesa Perrota, koja služi kao osnova svim budućim uprizorenjima.

Irena Pasarić najdulje je plesala Giselle u Zagrebu, od 1979. do 2003, i gostovala u Mariboru, Ljubljani i Kijevu. Almira Osmanović gostovala je u Austriji, Lidija Mila-Milovac u Njemačkoj. Ljiljana Gvozdenović gostovala je također u Kijevu i najviše plesala Giselle u Zagrebu, 28 puta. Mihaela Devald često je Giselle plesala i u Rijeci. Edina Plačanić jedina nastavlja plesati u novoj produkciji. Saule Ashimova tumačila ju je u Zagrebu samo dva puta, ali ju je studirala s Natalijom Makarovom i često plesala u rodnom Kazahstanu, u dugom razdoblju od 1989. do 2006.

Kao što su zagrebačke Giselle gostovale u inozemstvu, tako je i nekoliko svjetskih balerina gostovalo u zagrebačkim predstavama – Raisa Stručkova, Dagmar Kessler, Maina Gielgud, Natalija Besmertnova, Francoise le Gres i Alina Cojocaru. Mnoštvo fotografija upotpunjava cjelovit popis svih izvedbi Giselle u HNK, s naznačenim partnerima u ulogama Albrechta, Hilariona i Myrthe te dirigentima. Dani su prilozi o gostujućim ansamblima i pojedinačnim gostima u Zagrebu te gostovanjima Baleta HNK-a izvan Zagreba. Također su zabilježeni koreografi zagrebačkih Giselle Emma Grondona, Gradimir Hadži-Slavković, Attilio Labis, Dinko Bogdanić i Iraida Lukašova te scenografi, kostimografi i dirigenti. Knjiga je još jedan prilog nakladnika, Društva za promicanje glazbe, plesa i glazbenoscenske umjetnosti Hilarion, povijesti Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu.