Kazališni globus - svijet

London – Dugo očekivan Kralj Lear u režiji Sama Mendesa u kojem Simon Russell Beale igra naslovnu ulogu konačno je premijerno izveden na sceni National Theatrea. Činjenica da je to treći Lear na londonskim scenama u posljednjih sedam mjeseci nije nikom smetala, pa je produkcija pobrala prave ovacije sa svih strana. Kombinirajući veličinu i filozofski zahvat sama komada, ustrajavajući pritom na svakom detalju, Mendesov i Bealov Kralj Lear antologijsko je ostvarenje. Spoj kozmičkog i intimnog u kojem i režija bez nametljivog intelektualnog koncepta i glavni glumac ostavljaju prostora za cjelinu predstave i značenja koje nosi doveo je do dojmljive produkcije. Iako epski i spektakularan, u scenskoj izvedbi Kralj Lear zadržava intimnost osobnih tragedija koje donosi, a pad Leara od operetnoga tiranina do malog čovjeka minuciozno je razvijen i izgrađen. Shakespeare nam predstavlja svijet u kojem nema previše smisla i razuma, ni nekoga suvislog „božanskog nauma“. A Mendes, radije nego da nameće neku lažnu koherenciju tragediji dopušta manifestiranje svih različitosti u produkciji. Sve su kontradikcije prisutne i u sam Bealeovu Learu, staljinistički autokrat istovremeno je i mekan čovjek, pa je interpret naslovne uloge ocijenjen kao neortodoksni i magnetski karakter. „Mendesova režija i Bealova izvedba izoštravaju naše razumijevanje Shakspeareove analize ljudskog ludila i dominacije kontradiktornih osjećaja nad mirnom racionalnošću“, zaključuje kritika.

New York – U vječnom traganju za boljim, višim, daljim (s naglaskom na više – novca) brodvejski producenti odlučili su uspješne predstave prikazivati i u kinima. Uspješan model s kojim su započeli Metropolitan Opera i londonski National Theatre odlučio je preuzeti i Broadway. Za prvi takav projekt producenti su kao datum prikazivanja odabrali Valentinovo – još jedan vjerski blagdan u komercijalne svrhe adaptiran u zlatno tele – a, prigodno, prikazat će se Romeo i Julija, predstava koja je na Broadwayu igrala do prošloga prosinca. U više od 400 američkih kina publika će gledati naslov koji na Broadwayu prije ove produkcije nije bilo 36 godina, a u kojem igraju Orlando Bloom (Pirati s Kariba, Hobbit, Gospodar prstenova) i nominirana za Tonyja Condola Rashad. Predstavu je režirao David Leveaux, a za film ju je prilagodio Don Roy King. Projekt naslovljen BroadwayHD nakon ulaska u kina ima i druge planove eksploatacije kazališnih predstava u medijima, na televiziji kroz Pal-per-View mogućnost, a na internetu kao Live Streaming, uz plaćanje naravno.

Tokio – Ako kazalište može u kino, zašto ne bi moglo i u poslovne prostore, među zaposlene, ali ne s predstavom, već s radionicom? Upravo to čini jedno od najpoznatijih japanskih kazališta Yamanote Jijosha – kad ne radi kazalište. Naime, poznati teatar osim svoje redovne produkcije održava i niz radionica, od onih za mlade pa preko radionica za one koji imaju namjeru postati profesionalni glumci. No posebno je zanimljiva ona naslovljena Kazališna radionica za prezaposlene radnike. Svi dobro znamo kako stanovnici te otočne zemlje pripadaju naciji koja najviše radi i zbog toga Japanci imaju sve više problema. Radionica u deset cjelodnevnih sesija raspoređenih u više vikenda namijenjena je ljudima koje zanima kreacija u kazalištu, ali ne s ambicijom da se postane profesionalac. Veliko zanimanje za radionice pokazalo je da scenski kreativni rad umornim radnicima pomaže da se opuste i oslobode stresa, a čini se da je taj segment rada kazališta Yamanote Jijosha, barem u medijima, privukao veću pozornost nego njihova posljednja profesionalna produkcija, Don Juan.

MADRID – Nova, dosad neobjavljena, drama Lopea de Vege, jednog od najproduktivnijih svjetskih dramatičara, otkrivena je u Madridu. Činjenica da autor kojemu se pripisuje oko1800 napisanih drama neku od njih nije uspio objaviti nije toliko neobična koliko je zanimljiv podatak da je komedija pronađena u španjolskoj Nacionalnoj knjižici, u kojoj je od 1886. Dramu naslovljenu Žene i sluge De Vega je napisao oko 1613, a 1618. spominje je kao svoje djelo. Jedan od ključnih autora španjolskoga zlatnog vijeka i danas je, ne samo u Španjolskoj, rado igran dramatičar, a hoće li i kad novopronađena komedija doživjeti kazališnu praizvedbu još se ne zna.