Filmski globus

U Gorici Jamničkoj nedaleko Zagreba 03. veljače je započelo snimanje novog filma Branka Schmidta, redatelja koji je Metastazama i Ljudožderom vegetarijancem, adaptacijama hvaljenih i čitanih romana Ive Balenovića, dosegao punu autorsku zrelost i prometnuo se u jedno od najzanimljivijih imena domaćeg filma. Ovaj put je riječ o televizijskom filmu Imena višnje koji se snima prema scenariju nagrađivanog književnika Josipa Mlakića, supotpisnika predložaka za odličnu epizodnu egzistencijalnu dramu Tu Zrinka Ogreste te autora romana Živi i mrtvi kojeg je s izuzetnim uspjehom ekranizirao Kristijan Milić.

U središtu priče je stariji bračni par (Ivo Gregurević i Nada Đurevska), koji na osami žive u ratom razorenom selu te se promatranjem starih fotografija prisjećaju svojih mladih dana, a čiju je kuću odlučio obnoviti njihov sin (Goran Bogdan). Priča će dobiti dramski zamah kad suprug primjeti neobično ženino ponašanje, te kad počne shvaćati da je ona sve dementnija i da boluje od Alzheimerove bolesti. Film će se snimati u dva dijela, prvi do 07. ožujka a drugi tijekom lipnja, a u sporednim su ulogama Mustafa Nadarević, Daria Lorenci Flatz, Mesud Dedović i Daniel Ljuboja.

U popratnim programima 36. međunarodnog festivala kratkometražnog filma koji do 8. veljače traje u Clermont-Ferrandu bit će prikazana i dva animirana filma realizirana u hrvatskoj produkciji odnosno suprodukciji. Pored domaćeg naslova Skriveni talent autora Mirana Miošića, koji se prikazuje u sklopu djeci do 10 godina namijenjena programa „L´ecole va au cinema”, u programu „Collections” bit će prikazana nagrađivana hrvatska manjinska produkcija Otac, čiji je jedan segment režirao i hvaljeni tuzemni animator Veljko Popović.

Dok je Skriveni talent zabavna priča o raspjevanom mačku Bjelobrku čiji afinitet prema pjevanju kvari sitna činjenica da nema sluha, Otac pod paskom supervizora i glavnog redatelja Ivana Bogdanova donosi pet storija o mladim ljudima koji se traumatizirani prisjećaju svojih problematičnih odnosa s hladnim, otuđenim i agresivnim očevima. Festival u Clermont-Ferrandu jedna je od najvažnijih manifestacija posvećenih filmu kratkog metra, pa je uspjeh hrvatske animacije tim vrijedniji.

Od 18. do 22. veljače u sklopu Filmskih programa na Tuškancu prikazuje se ciklus najvažnijih ostvarenja Aleksandra Petroviča Dovženka, jednog od najznačajnijih ruskih filmaša svih vremena, snažnim emocijama sklonog majstora paralelne naracije, kreiranja lirskog ugođaja, impresivnog vizualnog prosedea i epske forme. Sineast koji je uz Sergeja Ejzenštejna, Vsevoloda Pudovkina i Dzigu Vertova tvorio veliki kvartet sovjetskog revolucionarnog filma, Dovženko se tijekom mladosti okušao u prosvjeti, diplomaciji, slikarstvu i književnosti, da bi se sedmoj umjetnosti posvetio poslije povratka u Odessu 1926. godine. Nakon zapaženog prvijenca Zvenigora, epske priče o borbi za samostalnost njegove domovine Ukrajine, Dovženko međunarodnu slavu stječe „ukrajinskom trilogijom” koju čine filmovi Arsenal, Zemlja i Ivan. Nažalost, sovjetske su vlasti njegov realistički pristup smatrale kontrarevolucionarnim, zbog čega je redatelj bio prisiljen na „drugarsku samokritiku”. Drugi svjetski rat Dovženka je kao novinara odveo u postrojbe Crvene armije, da bi se poslije rata posvetio scenarstici i pisanju romana. Tijekom više od dva desetljeća duge karijere Dovženko je režirao 7 dugometražnih filmova, a pored spomenuta četiri u ovom će ciklusu biti prikazana i politizirana drama Aerograd iz 1935. godine, storija o sovjetskoj vojnoj postaji i zračnoj bazi u Sibiru zbog koje se kompliciraju odnosi između Rusije i Japana.