Vijenac 519

Druga stranica

REAGIRANJa: Odsjek za kroatistiku u Rijeci podržao Izjavu Matice hrvatske

Oponašanje bez razumijevanja

pročelnik Odsjeka za kroatistiku dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc.

Hrvatska zaklada za znanost s jedne strane pokazuje da ne poštuje temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske, a s druge, da ne poznaje temeljnu regulativu Europske Unije. To je uobičajena „kolonijalna mimikrija“ u kojoj hrvatska akademska tehnokracija bez razumijevanja oponaša forme europske birokracije

 

 

 

 

 Poštovani gospodine Zidić,

 

Molim Vas da naknadno uvrstite podršku Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci Izjavi Matice hrvatske o diskriminiranju hrvatskoga jezika.

Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci raspravljao je o uvjetima i pravilima prijave na natječaje programa Hrvatske zaklade za znanost (uspostavni istraživački projekti i istraživački projekti) na sastancima Odsjeka 17. listopada i 14. studenoga 2013. godine. Na sastancima je uočen široki diskriminacijski okvir koji ne pripada znanstvenim kriterijima vrednovanja projekata. Odredbom da se prijavna dokumentacija projekata piše na engleskom jeziku, uz „dobro obrazloženu“ mogućnost pisanja na hrvatskom, krši se Ustav Republike Hrvatske (članak 12.).

 


Filozofski fakultet u Rijeci

 

Odredbom da se na natječaj mogu prijaviti samo oni istraživači s ugovorom o radu na neodređeno vrijeme (docent ili više) krše se Europska povelja za istraživače, Kodeks o novačenju istraživača i Direktiva EU-a o radu na određeno vrijeme. S obzirom na tako široko postavljen diskriminacijski okvir, dogovoreno je da se traži podrška Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta u Rijeci i da se dopis Odsjeka za kroatistiku, uz podršku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, uputi  Hrvatskoj zakladi za znanost.

Hrvatska zaklada za znanost s jedne strane pokazuje da ne poštuje temeljne odredbe Ustava Republike Hrvatske, a s druge, da ne poznaje temeljnu regulativu Europske Unije. Za odabir engleskog jezika kao ‘službenog’ jezika prijavne dokumentacije nije ponuđen uvjerljiv argument. S druge strane, Hrvatska zaklada za znanost pokazuje zavidno nepoznavanje europske pravne stečevine. To je uobičajena ‘kolonijalna mimikrija’ u kojoj hrvatska akademska tehnokracija bez razumijevanja oponaša forme europske birokracije. Naravno, ‘službenom Bruxellesu’ je savršeno svejedno na kojem se jeziku pišu projekti prijavljeni na natječaj Hrvatske zaklade za znanost. U toj savršenoj briselskoj ravnodušnosti nema ničega spornoga ili omalovažavajućeg, budući da je hrvatski jezik ravnopravan ostalim jezicima članica Europske Unije.   

Znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj usred su prešutnoga procesa skidanja s državnoga proračuna. Znanost i visoko obrazovanje tretira se kao državnu tvrtku koja svojim dugovima i potraživanjima predstavlja opterećenje za državni proračun. Hrvatska politička i akademska tehnokracija pronalaze rješenje u tržištu kojem treba prepustiti znanost i visoko obrazovanje. Pri tome se ne uviđa da i samo tržište treba reformu prije nego mu se prepuste sustavi od najviše nacionalne važnosti.

Kada bi Hrvatska zaklada za znanost bila dosljedna toj postupnoj prekarizaciji, tada bi i potpore bile neovisne o radnom mjestu. Budući da Hrvatska zaklada za znanost ne razumije sustav koji upravo uvodi, postavlja se pitanje njezinoga razumijevanja prijava pisanih na engleskom jeziku. Pokušaj svođenja znanosti i visokog obrazovanja na poduzetništvo pokazuje neupućenost u zakonitosti ovih sustava. Jedna od tih zakonitosti je i razvijanje jezika znanosti koji nikako nije vanjski i neobavezni dio znanstvenoga sustava, već neodvojivi dio njegove argumentacije i mišljenja. U tom je smislu posebno uvredljiv odnos prema humanističkim znanostima koje u očima kako Hrvatske zaklade za znanost, tako i šire akademske tehnokratske baze nemaju internacionalan karakter. Pri čemu se – svjesno ili nesvjesno – zanemaruje da jezgru humanističkih znanosti čini filologija koja je sastavni dio programa filoloških odsjeka na kojima se p(r)oučavaju kako nacionalni, tako i strani jezici.

Dopis Odsjeka za kroatistiku raspravljan je na užem sastanku pročelnika svih odsjeka i Uprave Filozofskoga fakulteta u Rijeci 18. studenoga 2013. godine. Na sastanku je odlučeno da se dopis uputi na Fakultetsko vijeće 21. studenoga 2013. godine. Vijeće Filozofskog fakulteta u Rijeci je gotovo apsolutnom većinom prihvatilo da očitovanje Odsjeka za kroatistiku postane službeni stav Fakulteta o kojem će biti obaviještena Hrvatska zaklada za znanost.

S obzirom na sve to, oslanjajući se i na podršku matične institucije, Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci izražava podršku Izjavi Matice hrvatske o diskriminiranju hrvatskoga jezika.  

 

S poštovanjem,

pročelnik Odsjeka za kroatistiku   dr. sc. Aleksandar Mijatović, doc.

Vijenac 519

519 - 23. siječnja 2014. | Arhiva

Klikni za povratak