Od Kukuljevića do Kafke

Treći broj Zadarske smotre u 2013, časopisa za kulturu, znanost i umjetnost zadarskog Ogranka Matice hrvatske, plodonosno bilježi niz tekstova različitih formi i značaja. Počevši s poezijom Tonka Maroevića, Marine Čapalije i ostalih, preko studija, rasprava i eseja, putopisa i prijevoda zaranjamo u osvrte i prikaze zanimljivih jezikoslovnih, književnoumjetničkih tema te izranjamo kronikom o jednom jezikoslovno-pjesničkom skupu Domaća rič.

Izd. OMH u Zadru, 2013.

U prvom je dijelu dio prostora posvećen Vili Slovinki Zadranina Jurja Barakovića u povodu 400. godišnjice izdanja toga epa. Tom su se temom bavili Teodora Vigato, Saša Potočnjak te Marko Dragić,stavivši tako naglasak na jedan od najvećih epova u hrvatskoj književnosti.

Iz rubrike Studije, rasprave, esejiističe se rad Ladislava Radulića Život u sjeni smrti. O 130. obljetnici rođenja Franza Kafke koji daje presjek kratkoga života književnog velikana, obilježena sjenom smrti, ali i zabranama njegovih djela. Ivan Pederin dotiče se Heinricha Manna te nadrealizma i ekspresionizma u njegovim djelima. U rubrici In memoriam Nikica Gilić prisjeća se filmskoga redatelja Krste Papića, preminula u veljači 2013, Abdulah Seferović piše o Zadraninu Borisu Guineu, majstoru virtualnog prostora digitalne slike, a Sanja Holjevac piše u spomen Darinka Munića, magistra povijesnih znanosti, dugogodišnjega znanstvenog djelatnika i upravitelja Akademijina Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci.

Središnji, najveći dio časopisa obiluje zanimljivim radovima rubrike Osvrti i prikazi autora kao što su Gordana Čupković, Ivana Petešić, Ivo Pranjković, Josip Užarević, Mladen Vuković, Igor Šipić, Vanda Babić i drugi. Izdvojiti se može primjerice rad Zanete Sambunjak, Zbornik o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, koji se odnosi na svezak 12. serije zbornika Hrvatski književni povjesničari. Zbornik o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom objavljuje znanstvene radove i stručne priloge vodećih filologa, historiografa, kulturologa s brojnih hrvatskih znanstvenih i sveučilišnih središta kao što su Radoslav Katičić, Tihomil Maštrović, Josip Bratulić, Sanda Ham, ali i znanstvenika iz stranih zemalja. Najsvestranija ličnost hrvatskoga preporodnog razdoblja provučena je kroz interdisciplinarnu prizmu stručnjaka kako bi se njegov opus interpretirao u svjetlu novih književnoznanstvenih, historiografskih, lingvističkih promišljanja. Anica Serdarević osvrnula se na A. B. Šimića u Stoljećima hrvatske književnostiMatice hrvatske, a Mladen Vuković u Studiji o Asanaginici na djelo Mije Milasa Asanaginičina domovina. Stijepo Obad napravio je odmak od književnoumjetničkih tema radom O tvorcu franjevačkoga reda. Bernardin Škunca, Franjo Asiški skladatelj božje ljepote, ada su teme raznolike, dokaz je i osvrt Ivone Šimunov Monografija o Silbi. Otok Silba, prirodno i kulturno blago,rad Vedrana Žužaka Sintetski prikaz hrvatske povijesne fonologije,kao i rad Roberta Bacalja, Vrijedan doprinos hrvatskoj književnoj historiografiji. Tihomil Maštrović, Neukrotivo svoj.

Nudeći pregršt tekstova različite tematike, osvrta i prikaza vrsnih djela iz područja književnosti i umjetnosti,  Zadarska smotra i s novim brojem ukazuje na vrijednosti hrvatskoga kulturnog blaga.

Tihana Pšenko