Istinska nacionalna prvakinja

Društvo za promicanje glazbe, plesa i glazbenoscenske umjetnosti Hilarion objavilo je monografiju Primadona Blaženka Cigić Milić – život kao bajka autora Davora Schopfa. Na 208 stranica velikoga formata prostire se bogato opremljena knjiga koja sadrži mnoštvo fotografija, više desetaka kazališnih i koncertnih programa te drugih likovnih priloga.

Izd. Hilarion, Zagreb, 2013.

Blaženka Milić ušla je u Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu na velika vrata, kao veliki talent. Njezina karijera prvakinje Zagrebačke opere imala je promišljeni početak, rasla je i razvijala se stepenicu po stepenicu do pune zrelosti obilježene nizom najtežih uloga sopranskog repertoara – lirskoga, mladodramskog i dramskog. Nakon dugoga i punog pjevačkog vijeka imala je dostojanstveni završetak.

U knjizi se nalaze popisi svih nastupa Blaženke Milić na pozornici Zagrebačke opere, od prvog 1970. u Porinu, do posljednjega 2002. u Nabuccu. Popisi čuvaju spomen i na niz drugih opernih umjetnika s kojima je surađivala te njihova ostvarenja kroz trideset godina. Osim toga, popisi pokazuju što sve može i mora pjevati stalni član operne kuće, koji se mora podrediti zahtjevima repertoara i znati kako najbolje rasporediti snage. Možda će ti popisi biti od koristi u daljim analizama, pri izradi kazališnoga zakona te razmišljanjima i dvojbama što je bolje – imati stalni sastav pjevača u kući ili izvoditi svaku predstavu s drugim gostujućim pjevačima.

Mnoštvo fotografija prikazuje Blaženku Milić u različitim ulogama. Na svakoj slici ona ima različit izraz primjeren situacijama likova koje je tumačila. Svaka je slika živa, plastična, rječita i prikazuje niz emocija i psiholoških nijansi – ljubavnu zanesenost, sreću i ushit, sumnju, ljutnju, bijes, ljubomoru, očaj. Vidimo kako su je urođeni muzikalitet i predanost glazbi uvijek logično i ispravno vodili u scenskoj interpretaciji. Tosca, Brünhilda u Walküri, Mimi u La Boheme, Senta u Ukletom Holandezu, Leonora u Trubaduru, Đula u Eri s onoga svijeta, Cio-Cio-San u Madame Butterfly, Eva u Nikoli Šubiću Zrinjskom, neke su od najboljih i najljepših uloga Blaženke Milić, a za nju samu uvijek je najvažnija bila ona koju je u određenom trenutku tumačila, s čijom se glazbom i likom poistovjećivala.

U knjizi se nalaze i popisi svih koncertnih nastupa jer je podjednaku pažnju posvećivala i tom obliku glazbenog izraza. Možda se nekomu podnaslov knjige Život kao bajka može učiniti kao idealizirani pogled na život operne primadone. No onima koji je znaju jasno je na što se misli, na snagu što ju je ta umjetnica, s nadimkom Bajka – koji je postao jedan od istaknutih brendova hrvatske operne reprodukcije – uložila u savladavanje životnih teškoća koje su je snalazile.

Pjevačka ostvarenja Blaženke Milić u najvećoj su mjeri proizvod hrvatske glazbene sredine, rada i suradnje domaćih umjetnika, a te vrijednosti sve više iščezavaju. Davor Schopf prikazao je i paradigmu vremena koje su nosili i obilježili domaći umjetnici. Objedinjenost fotografskog materijala, programa, citata iz kritika, popisa nastupa s imenima svih sudionika predstave – sistematizirano po ulogama i opernim naslovima – može u mašti čitatelja oživiti ili stvoriti sliku o davno izvedenim predstavama. Ta građa o umjetničinu radu ujedno je prilog i dokument povijesti Zagrebačke opere.

Kao pjevačica i glazbenica školovana u Mostaru i Zagrebu, izrasla iz naše glazbene sredine kojoj je s vremenom postala čvrstim uporištem, Blaženka Milić sudjelovala je u stvaranju predstava europske razine u Zagrebačkoj operi. Autorovo svjedočenje tim ostvarenjima i dometima te sjećanje na njih trajan su orijentir i mjerilo kojima promatra današnja i buduća postignuća hrvatske operne reprodukcije.