Getaldić riječju i slikom

U nakladi dubrovačkog ogranka Matice hrvatske potkraj prošle godine tiskana je deseta knjiga nagrađivane Biblioteke Cvijeta, koja u obliku slikovnice na zabavan i poučan način najmlađim čitateljima predstavlja velikane dubrovačke kulturne i znanstvene povijesti te njihov prinos europskom kontekstu. Inovativan projekt, ustanovljen 2011, već je prepoznat u međunarodnim relacijama, a visoku razinu kvalitete dosadašnjih knjiga baštini i posljednja slikovnica edicije, posvećena najistaknutijem hrvatskom matematičaru i fizičaru na prijelazu 16. u 17. stoljeće. Priču o Marinu Getaldiću potpisuje povjesničarka znanosti Mirjana Borić, koja je doktorirala upravo na Getaldićevu matematičkom radu, dok je ilustracije izradila mlada dizajnerica i ilustratorica Nora Mojaš, vrlo uspješno dočaravši renesansni duh i atmosferu Dubrovnika toga doba.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku, 2013.

Tekst Mirjane Borić donosi priču o odrastanju i sudbini matematičkoga genija rođena prije četiri stoljeća. Kako Getaldićeva biografija obiluje detaljima koji dočaravaju zanimljiv i bajkovit lik, autorica se time vrlo uspješno koristi i povezuje slavnoga matematičara s glavnim obilježjima njegova rada. „Getaldić je dubrovački plemić koji koncem renesanse obilazi europska središta, na vrlo se netipičan način uključio u visoke znanstvene krugove, surađivao je s velikanima (za koje i djeca znaju), sudjelovao u dvobojima, putovao sultanu u Carigrad, a u zrelim se godinama zaljubio i dovršio svoju glavnu knjigu, da bi u naponu snage preminuo, nedugo nakon što je njegovo djelo poprimilo konačne obrise. Pored toga, posebno su zanimljivi pokusi koje je obavljao u špilji pored mora, na obiteljskom imanju. Oni su zaslužni da se uz Getaldićevo ime vezuje legenda o čarobnjaku Beti koji pali brodove na pučini pored Lokruma“, istaknula je autorica, ocijenivši da je cijela biblioteka dobra prilika ne samo da djeca dobiju zabavu i pouku nego i da se promiču stvarne vrijednosti i odgoj u tom duhu.

Nemoguće je u priči za djecu obuhvatiti sve, stoga se autorica u tekstu usmjerila na bitne natuknice iz Getaldićeve biografije. Tu dakako nije bilo prostora za ozbiljnije izlaganje njegova znanstvenoga prinosa i usporedbe sa suvremenicima, no vrlo jednostavnim i razumljivim jezikom uspješno su predstavljene temeljne znanstvene ideje. Tako je primjerice u priču o Getaldićevu odrastanju upletena misao koju je dijelio s Galileom: Knjiga prirode napisana je jezikom brojeva. Naime do renesanse matematika se relativno malo primjenjivala u istraživanjima prirode i Getaldić, za kojeg je matematika (jer opisuje istinito i točno) imala posebnu ljepotu, usavršava matematičke metode i stvara djela koja su rani primjer novovjekovnoga pristupa znanosti.

Već afirmirana dizajnerica Nora Mojaš u prvom ozbiljnijem ilustratorskom pothvatu znanstvenika je oživila kao stvarna i bliska, što je slikovnicu učinilo posebno privlačnom. Ilustraciji je pristupila izravno, vodeći se tekstualnim predloškom koji je upotpunila bojama, uzorcima, teksturama, oblicima i doživljajima situacija. Pritom se koristi tehnikama crtanja, kolažiranja, fotomanipulacije i digitalne ilustracije. „U radu volim slojevitost, ‘gužvu na papiru’ i taj, danas moderan, ‘starinski štih’, pa se igram raznim nađenim teksturama i grafičkim elementima“, kazala nam je u razgovoru istaknuvši da se tematika poklopila s njezinim stvaralačkim afinitetima. „Znanstvena knjižnica u Dubrovniku ustupila mi je originalna Getaldićeva djela da ih fotografiram. Također sam posjetila Getaldićevu kuću s nevjerojatnim pogledom i njegovom slavnom Betinom spiljom. Tako su se u ilustracijama našli stari papiri i omoti knjiga iz knjižnice mog oca, dubrovački lokaliteti i, naravno, izvorni fragmenti Getaldićevih formula. Pokušala sam u same ilustracije utkati što više artefakata kako bi se Dubrovnik i Getaldić maksimalno proželi.“

Urednik i idejni začetnik Biblioteke Cvijeta Luko Paljetak smatra da će ovaj projekt dubrovačkog ogranka ostaviti važan trag u hrvatskoj dječjoj književnosti. Tomu u prilog ide iznimna recepcija dosadašnjih slikovnica, od kojih su pojedine tiskane i na španjolskom, francuskom i talijanskom, a tu su i ugledna strukovna priznanja. Slikovnica o Marinu Držiću (tekst: Luko Paljetak, ilustracije Andrea Petrlik Huseinović) uvrštena je u katalog 250 najboljih međunarodnih knjiga za djecu i mlade, predstavljanom na Sajmu knjiga za djecu u Bologni, a Savez društava Naša djeca biblioteci je 2012. dodijelio nagradu Grigor Vitez. Uz spomenute, dosad su objavljene slikovnice posvećene dubrovačkom dobrotovoru i trgovcu Mihu Pracatu, Ruđeru Boškoviću, Cvijeti Zuzorić i Stjepanu Gradiću, a u planu su slikovnice o dubrovačkim poklisarima te priča o znamenitom dubrovačkom pomorcu i brodovlasniku Vici Skočibuhi.

Iako je Biblioteka Cvijeta prije svega namijenjena djeci, kojoj omogućuje da se upoznaju sa životom i radom iznimnih pojedinca, i da ih se senzibilizira za vlastito istraživanje i rad, ona je važna i za popularizaciju hrvatske znanosti i postignuća u širem kontekstu. Uspješan spoj znanstvenog i književnog pristupa, ostvaren u slikovnici o svjetski zaslužnu matematičaru, rodom iz Dubrovnika, ili onoj o Ruđeru Boškoviću, može poslužiti kao uzor i drugim sličnim projektima.